U okviru projekta Hrvatska riječ i identitet u svijetu – Hrvatska nastava i iseljeništvo u Francuskoj kojega financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske,  voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum, izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac te doc. dr. sc. Lidija Bogović s Instituta za istraživanje migracija, boravile su od 5. do 9. studenoga 2026. godine u Parizu i Lyonu u Francuskoj Republici.  U tom su razdoblju realizirane preostale projektne aktivnosti vezane uz unaprjeđenje pedagoških kompetencija učitelja Hrvatske nastave u Francuskoj te istraživanje izazova očuvanja hrvatskoga nacionalnoga identiteta u iseljeništvu.

Dana 6. studenoga 2026. u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Francuskoj Republici u Parizu, organizirani su, u suradnji s koordinatoricom Hrvatske nastave u Francuskoj Vanjom Šubašić Tadić, stručno predavanje i radionica za učitelje naslova Aktivno i suradničko učenje u nastavi koje je održala izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum. Tom su prigodom okupljene srdačno pozdravile privremena otpravnica poslova dr. sc. Senka Burić i savjetnica dr. sc. Lada Muraj, kojima su članice projektnoga tima predstavile projekt i područja svojega znanstvenog djelovanja. U kratkom i konstruktivnom razgovoru razmijenjena su mišljenja o aktualnim izazovima s kojima se susreće hrvatska zajednica u Francuskoj.

Projektne aktivnosti nastavljene su 8. studenoga 2026. realizacijom radionice za učenike Hrvatske nastave u Francuskoj u nastavnom mjestu Lyon, u suradnji s učiteljem Josipom Abramcem, koje je održala doc. dr. sc. Lidija Bogović. Radionica je bila jezično-edukativnoga karaktera, sadržajno prilagođena heterogenim skupinama učenika s različitim stupnjevima poznavanja hrvatskoga jezika. Učenici su, također, ispunili anonimnu anketu u kojoj su napisali svoja mišljenja i stavove o učenju hrvatskoga jezika i kulture, s ciljem stjecanja uvida u izazove s kojima se susreću u dvojezičnim sredinama.

Kroz ovaj interdisciplinarni pristup projekt je uspješno obuhvatio identitetsku, jezičnu i obrazovnu dimenziju, s dugoročnim ciljem unaprjeđenja postojećih politika prema hrvatskom iseljeništvu.