Predavači

Izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen sveučilišna je nastavnica i znanstvenica na Odsjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje nositeljica slijedećih kolegija: Geopolitika, globalna sigurnost i klimatske promjene, Politike održivog razvoja EU, Institucije EU, Sociologija hrvatskoga društva, Europska unija i civilno društvo te Međunarodni odnosi. Surađuje s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj u nastavi te je suradnica na kolegiju "Integral Ecology" na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Voditeljica je združenog programa cjeloživotnog učenja "Klimatske promjene i sigurnosni izazovi" u suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman". Znanstveno se usavršavala u Rimu te završila združeni studij Joint Diploma in Ecologia Integrale na papinskom sveučilištu - Pontificia Università Gregoriana. Neki od međunarodnih i domaćih projekata na kojima je sudjelovala su: The Balkans Cooperation, Geopolitics, and Economic Transformations and Relations ( 2022.; sudjelovanje na projektu); Baza podataka katoličkih objava u hrvatskom digitalnom medijskom prostoru ( 2024. sudjelovanje na projektu); Environment and social justice ( 2022.; sudjelovanje na projektu). Trenutno je voditeljica na institucionalnom istraživačkom projektu „Klimatske promjene i sigurnosni izazovi“ financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – NPOO (financira EU – Next Generation EU). Projekt se trenutno provodi u suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ i Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

Voditeljica je združenog programa cjeloživotnog obrazovanja "Klimatske promjene i sigurnosni izazovi" u suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

1. Ančić, B., Puđak, J. i Domazet, M. (2016). Vidimo li klimatske promjene u Hrvatskoj? Istraživanje stavova o nekim od aspekata klimatskih promjena u hrvatskom društvu. Hrvatski meteorološki časopis, 51 (51), 27–45. https://hrcak.srce.hr/168219
2. Cifrić, I. (2001). Ekskurs o održivom razvoju. Socijalna ekologija, 10 (3), 157–170. https://hrcak.srce.hr/139815
3. Ančić, B. i dr. (2024). Izazovi klimatskih promjena – urbano‑lokalna perspektiva iz četiri hrvatska grada. Socijalna ekologija, Vol. 33, No. 1.

 

Prof. dr. sc. Luka Mihanović sveučilišni je profesor, znanstvenik i časnik Hrvatske ratne mornarice s dugogodišnjim iskustvom u području vojnog pomorstva, brodskih pogonskih sustava i održavanja broda. Na združenom sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju Vojno pomorstvo Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ je nositelj više kolegija, među kojima su Opća taktika, Održavanje broda, Menadžment održavanja, Brodski strojni sustavi i Dijagnostika kvarova. Kao vanjski suradnik sudjeluje u izvođenju nastave na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu te na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Pomorstvo na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Aktivno sudjeluje u međunarodnim suradnjama i projektnim aktivnostima povezanim sa sigurnošću, obrambenim sustavima i razvojem modernih pomorskih tehnologija. Neki od međunarodnih i domaćih projekata na kojima je sudjelovao su: Razvoj metoda kontrole prometa opasnog materijala (Institut Ruđer Bošković), CUV-ME (u suradnji MORH-a, Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država i FER UNIZG, Internacionalizacija studijskih programa Morskog ribarstva i Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu, e-Sveučilište (CARNET) te Sveučilišni okvir cjeloživotnog učenja i obrazovanja za potrebe OSRH i sustava domovinske sigurnosti SOIS FT-a. Sudjelovao je u uspostavi i razvoju studija Vojno pomorstvo te je obnašao dužnost voditelja studija. Trenutačno je na funkciji prorektora za nastavu, studentska pitanja i upravljanje kvalitetom Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“.
 

Popis literature
 

Naslovni docent dr. sc. Ivica Kinder je general-bojnik Oružanih snaga RH i zaposlenik Ministarstva obrane RH, upućen 2023. na rad na Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ u trajanju od četiri godine. U zvanje znanstvenog suradnika u polju Pravo izabran je 2012., a u zvanje naslovnog docenta 2025. Nositelj je kolegija „Međunarodno pravo – odabrana poglavlja“ i su-nositelj kolegija „Država i ustav“ na prijediplomskim studijima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje te suradnik na kolegiju „Vojno kazneno pravo“ na integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju Vojno pomorstvo. Vanjski je suradnik Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na integriranom studiju Demografija i hrvatsko iseljeništvo te vanjski suradnik Sveučilišnog odjela za Sociologiju i Pravnog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Član je Senata Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Na polju međunarodnog prava znanstveno se usavršavao na Hague Academy of International Law (1998.), U.S. Naval Justice School (2000.), El Centro Internacional Bancaja Para la Paz y el Desarollo Castellon (2001.), u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (2023.) i Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2024.) te na University of Miskolc (2025.). Član je Hrvatskog društva za međunarodno pravo, Hrvatskog društva za pomorsko pravo, International Law Association te European Maritime Science Educators Association.
 

Popis literature
 

Prof. dr. sc. Marica Mamut sveučilišna je profesorica i znanstvenica na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu gdje je nositeljica kolegija Vojno pomorska geografija, Pomorska meteorologija i oceanologija, Vojna topografija. Na Sveučilištu u Zadru bila je nositeljica i predavala kolegije Geomorfologija, Hidrogeografija, Geoekologija, Primijenjena geoekologija i više kolegija regionalne geografije na prijediplomskom i diplomskom studiju geografije te kolegij Geoekologija Jadrana za koji je izradila nastavni plan i program na Poslijediplomskom doktorskom studiju „Jadran – poveznica među kontinentima“. Kao vanjska suradnica na Sveučilištu u Mostaru predaje na prijediplomskom i diplomskom studiju Geografije, Turizma i zaštite okoliša, Znanosti o okolišu te na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Ekologija, zaštita prirode i okoliša za koji je osmislila, nositeljica je i izvodi nastavu iz kolegija Geoekologija (ekologija krajolika) i Geografske odrednice održivog razvoja prostora. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata od kojih su „Dostupnost javnih usluga i zelenih površina za ranjive skupine“ sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te projekt „Sea, Eco, Art Activity“ financiran sredstvima Europske unije u sklopu SHORE projekata vezani za geoekološku tematiku.Kao članica Vijeća i predavačica sudjeluje u provođenju združenog programa cjeloživotnog učenja „Klimatske promjene i sigurnosni izazovi“.
 

Popis literature
 

Vesna Trut rođena je 1965. godine u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je studij psihologije, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu poslijediplomski doktorski studij Socijalni rad i socijalna politika. Dragovoljka je Domovinskog rata i umirovljena časnica Oružanih snaga. Zaposlena je na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ na dužnosti pročelnice Odjela vođenja i upravljanja. Izvodi nastavu na kolegijima Vojna psihologija, Vojno vođenje i Vojno upravljanje na sveučilišnim studijskim programima Vojno inženjerstvo, Vojno vođenje i upravljanje i Vojno pomorstvo. Nositeljica je kolegija Psihologija kriza na stručnom studiju Upravljanje u kriznim uvjetima Veleučilišta Velika Gorica. Pohađala je brojne stručne edukacije, objavila dvanaest znanstvenih radova i podnijela preko dvadeset priopćenja na domaćim i inozemnim znanstveno-stručnim skupovima. Sudjelovala je u dva projekta Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Stavovi kadeta Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ o posebnim studijskim programima i Stavovi kadeta: Hrvatski nacionalni identitet i identitet Hrvatske vojske) te u NATO projektu (NATO STO HFM-RTG 295 - Sexual Violence in the Military). Bila je članica organizacijskog odbora dva međunarodna i programskog odbora jednog domaćeg znanstveno-stručnog skupa. Dobila je nagradu Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije „Marulić: Fiat Psychologia“ (2017).
 

Popis literature
 

Dario Vučenović pohađao je Filozofski fakultet Zadar Sveučilišta u Splitu - Odsjek za psihologiju do 1992. godine kada je te stekao titulu profesora psihologije. Do 1995. godine radio je kao psiholog pomoćnik zapovjednika za psihološku djelatnost (Ministarstvo obrane), nakon toga kao profesor psihologije u više srednjih škola na području Grada Zadra, zatim kao viši savjetnik za psihosocijalnu pomoć pri Ministarstvu hrvatskih branitelja u Područnoj jedinici Zadar te kao voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć stradalnicima iz Domovinskoga rata Zadarske županije. Titulu magistra znanosti iz znanstvenoga područja društvenih znanosti, znanstvenoga polja psihologije stekao je 2009. godine, a titulu doktora znanosti iz znanstvenoga područja društvenih znanosti, znanstvenoga polja psihologije stekao je 2012. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu emocionalne inteligencije. Dobitnik je društvenog priznanja „Marulić: Fiat Psihologija“ za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije. Redovito objavljuje i recenzira znanstvene radove, bio je voditelj tri znanstvena projekta iz područja emocionalne inteligencije, a u nastavi se bavi razvojnom, kliničkom i ekološkom psihologijom. Trenutačno obnaša funkciju Dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
 

1. Berk, L. (2007). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap
2. Cianconi, P., Betrò, S. i Janiri, L. (2020) The Impact of Climate Change on Mental Health: A Systematic Descriptive Review. Frontiers in Psychiatry,  11, 74. https://.doi.org/10.3389/fpsyt.2020.00074 
3. Davison, G. C., Neale, J. M. (2002). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Naklada Slap
4. Fleury-Bahi, G., Pol, E. i Navarro, O. (Ur.). (2017). Handbook of Environmental Psychology and Quality of Life Research. Springer International Publishing
5. Jelić, M., Löw Stanić, A. (2014). Utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženost susjedstvu. Socijalna ekologija, 23(2), 151-174.
6. Mužinić Marinić, L. (2023). Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje. Socijalna psihijatrija, 51 (2), 161-175. https://doi.org/10.24869/spsih.2023.161
7. Nietzel, M. T., Bernstein, D. A., Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju. Naklada Slap
8. Obradovich, N., Migliorini, R., Paulus, M. P. i Rahwan, I. (2018). Empirical evidence of mental health risks posed by climate change. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 115(43), 10953–1095 https://doi.org/10.1073/pnas.1801528115
9. Walinski, A., Sander, J., Gerlinger, G., Clemens, V., Meyer-Lindenberg, A. i Heinz, A. (2023). The Effects of Climate Change on Mental Health. Deutsches Arzteblatt international, 120(8), 117–124. https://doi.org/10.3238/arztebl.m2022.0403

Prof. Ivica Kisić objavio je znanstvene i stručne radove sa više od 400 znanstvenika iz 25 država. Kao autor ili koautor objavio 18 knjiga (od toga 6 sveučilišnih udžbenika), također je autor ili koautor 22 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama. Objavio je preko 600 znanstvenih i stručnih radova. Popis svih radova vidljiv je na: (https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/10256). Pri HAZU obnaša funkciju pročelnika Sekcije za tlo, Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode, te tajnika Razreda za poljoprivredu i šumarstvo. Od mnogobrojnih nagrada koje je dobio izdvaja se nagrada za izvrsnost u nastavi. Studenti Agronomskog fakulteta ocijenili su ga najboljim profesorom na Fakultetu u akademskim godinama 2018/19., odnosno 2019/20, te 2020/21. Dužnost prodekana za nastavu obnašao je u ak. god. 2018/19. i 2019/20. a dužnost dekana Agronomskog fakulteta od ak. god. 2020/21. do 2022/23. U razdoblju 2021.-2024. bio je član ICA (Interfaculty Committee Agraria) Odbora koji predstavlja pedesetak visokoobrazovnih institucija članica Udruženja europskih sveučilišta u području bioloških znanosti. U razdoblju 2024.-2028. član je CASEE Odbora Udruženja europskih sveučilišta u području bioloških znanosti. Član je Hrvatsko-Kineskog zajedničkog OBOR (One Belt One Road) laboratorija za biološku raznolikost i usluge ekosustava.
 

Popis literature
 

Vanesa Varga je sveučilišna nastavnica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija. Doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti završila je 2020. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prethodno je stekla zvanja magistre edukacije kroatologije i magistre komunikologije te magistre muzeologije i upravljanja baštinom. Suradnica je na istraživačkom projektu „Klimatske promjene i sigurnosni izazovi CLImateSECurity“ (CLI-SEC) te suradnica na istraživačkom projektu „Umjetna inteligencija: novi sugovornik hrvatskog društva“ (AI-COM). Bila je suradnica na projektu Hrvatske zaklade za znanost (UIP-2019-04-7545) „Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece”. Bila je voditeljica jednogodišnjeg znanstvenog projekta Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece“ (HKS-2023). Također, tijekom 2023. godine bila je voditeljica projekta „Obiteljski i individualni plan korištenja medija“ financiranog od strane Agencije za elektroničke medije. Nastavu je izvodila na Fakultetu hrvatskih studija, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Grafičkom fakultetu u Zagrebu, pokrivajući kolegije iz područja komunikologije, vizualne i medijske komunikacije, društvenih medija i internetskog aktivizma.
 

• Boykoff, M. T. (2011). Who speaks for the climate?: Making sense of media reporting on climate change. Cambridge University Press. (poglavlje 4. i poglavlje 5.)

1. Doyle, J. (2016). Mediating climate change. Routledge.
2. Ganapathy, D. (2021). Media and climate change: making sense of press narratives. Routledge India.
3. Painter, J. (2013). Climate change in the media: Reporting risk and uncertainty. Bloomsbury Publishing.

 

 

Popis literature