Otvoreni kolegiji - Zimski semestar

Cilj predmeta je prikazati uzroke, tijek i posljedice ključnih političkih, društvenih, kulturnih i gospodarskih procesa i događaja koji su oblikovali 20. stoljeće. Poseban naglasak stavlja se na metodološke specifičnosti istraživanja moderne povijesti, kao i na razumijevanje načina na koje se povijesna znanja konstruiraju, interpretiraju i koriste. Studenti se potiču na kritičko promišljanje povijesnih narativa te na samostalnu analizu izvora i interpretacija. Kroz interdisciplinarni pristup u studentskim grupama, predmet analizira globalne fenomene koji su obilježili 20. stoljeće, sagledavajući ih iz različitih perspektiva – političke, pravne, društvene, ekonomske i kulturne. Među ključnim temama izdvajaju se totalitarni režimi (nacizam, fašizam, komunizam) i njihovi učinci na društva i međunarodne odnose; razvoj međunarodnog prava, posebno nakon svjetskih ratova i u kontekstu ljudskih prava; urbanizacija i pojava megagradova kao rezultat demografskih, tehnoloških i ekonomskih promjena; procesi dekolonizacije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi te njihova politička i kulturna dinamika; Hladni rat kao globalna podjela svijeta i sukob ideologija; te globalizacija, s naglaskom na kraj 20. stoljeća, kada se ubrzano mijenjaju oblici komunikacije, ekonomije, identiteta i moći.

Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Objasniti osnovne probleme svjetske povijesti u 20. stoljeću, 2. Prikazati najvažnije podatke i osobe svjetske povijesti navedenog perioda, 3. Definirati uzročno-posljedične veze u predmetnom razdoblju, 4. Objasniti povijesne procese svjetske povijesti u predmetnom razdoblju, 5. Usporediti povijesne procese i tijek povijesnih zbivanja moderne svjetske povijesti, 6. Prikazati bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih događaja i procesa navedenog razdoblja, 7. Razlikovati razinu interpretacije od razine povijesnih događanja u svjetskoj modernoj povijesti.

• Uvodno predavanje: prava i obveze studenata, ispit; Put do prvog svjetskog
• rata: kolonijalizam, međunarodne krize s početka 20. stoljeća
• Prvi svjetski rat (Veliki rat)
• Versajski mirovni poredak
• Ruske revolucije i stvaranje SSSR-a
• Svijet između dva rata: jačanje totalitarnih nacionalizama (Italija, Japan,
• Njemačka)
• Drugi svjetski rat (1. dio): 1939.-1943.
• Drugi svjetski rat (2. dio): 1943.-1945. i svjetski poredak nakon njega (stvaranje
• Organizacije UN-a). Prvi kolokvij.
• Hladni rat i njegove krize (Koreja, Vijetnam, Berlin, Kuba, MAD, lov na vještice)
• Zemlje zapadne Europe od 1945. do 2000. (Velika Britanija, Francuska, Zapadna
• Njemačka, Italija)
• Istočna Europa od 1945. do 2000. (Istočna Njemačka, Poljska, Mađarska,
• Čehoslovačka, Rumunjska, Bugarska), pad Željezne zavjese
• SAD u 20. stoljeću
• Dekolonizacija Afrike
• Diktature Središnje i Južne Amerike
• Bliski Istok u 20. stoljeću
• Dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta: Kina i Indija u 20. stoljeću. Drugi
• kolokvij.

• Rene Lovrenčić (2011). Nemirni mir: Svijet 1918.- 1939., Mala Zvona, Zagreb
• Martin H. Folly (2004). The Palgrave Concise Historical Atlas of the Second World War, Palgrave, London
• John Swift (2003). The Palgrave Concise Historical Atlas of The Cold War, Palgrave, London
• Peter Calvocoressi (2003). Svjetska politika nakon 1945., Globus, Zagreb
• Johnson, Paul (2007). Moderna vremena, Povijest svijeta od 1920-ih do 2000., Golden marketing - Tehnička knjiga
• Mombauer, Annika (2014). Uzroci Prvog svjetskog rata: kontroverze i konsenzus, Naklada Ljevak

Cilj predmeta je upoznati studente s najvažnijim znanjima vezanim uz povijest i kulturu starog Egipta.

• Prikazati najvažnije događaje vezane uz povijest starog Egipta.
• Nabrojati povijesne izvore vezane uz povijest starog Egipta.
• Prikazati najvažnije povijesne osobe egipatske povijesti.
• Identificirati uzročno-posljedične veze vezane uz pojedine teme staroegipatske povijesti.
• Povezati procese razvoja staroegipatske države sa sličnim procesima drugih starovjekovnih civilizacija. Identificirati najvažnije ličnosti staroegipatske povijesti.
• Objasniti najvažnija kulturna i umjetnička dostignuća starih Egipćana.
• Povezati znanja o mitologiji i religiji starih Egipćana.
• Opisati razvoj pogrebnih običaja starih Egipćana.

• Zemljopisni položaj, teritorijalna i administrativna podjela starog Egipta.
• Staroegipatsko društvo i svakodnevni život.
• Pregled povijesti i kulture Starog Egipta - uvod.
• Preddinastijsko razdoblje: kulture Gornjeg Egipta (Badari, Nagada I.-III.), kulture Donjeg Egipta (Buto, Maadi).
• Dinastija i ujedinjenje Egipta. Preddinastijska i ranodinastijska središta (Abidos, Hierankopol, Nagada, Memfis). Prvi vladari (Škorpion, Narmer, Aha Menes).
• Ranodinastijsko razdoblje (dinastija I.-II.). Središta, nalazišta, grobnice u Abidosu, religijski centri.
• Staro kraljevstvo (dinastije III.-VI.). Razvoj pogrebnih običaja: mastabe, stepenaste piramide, piramide. Vladari: Đoser, Snofru, Khufu, Khafra, Menkaura, Unas, Pepi II. Izvori, religija, nalazišta, umjetnost.
• Prvo međurazdoblje (dinastije VII. - sredine XI. dinastije). Razdoblje krize. Tekstovi.
• Srednje kraljevstvo (sredina XI. dinastije - XIV. dinastije). Ponovno ujedinjenje zemlje (XI. dinastija), vladari XII. dinastije. Razdoblje nove krize (XIII-XIV dinastija). Izvori, religija, nalazišta, umjetnost. Teba.
• Drugo međurazdoblje (dinastije XV. - XVII.). Hiksi (XV. dinastija). Ostale dinastije XVI.- XVII.). Izvori, religija, nalazišta, umjetnost.
• Novo kraljevstvo (dinastije XVIII. - XX.). Ujedinjene zemlje, ekspanzija na prostor starog Istoka. Vladari XVIII. dinastije (Amozis, Hatšepsut, Tutmozis III., Amenhotep III., Amenhotep IV., razdoblje Amarne, Horemhab). Vladari XIX. dinastije (Seti I., Ramzes II.). XX. dinastija: Ramzes III. Kriza XX. dinastije. Narodi s mora. Izvori, religija, nalazišta, umjetnost. Novi način ukopa grobnice u stijeni. Dolina kraljeva, Dolina kraljica. Teba.
• Treće međurazdoblje (dinastije XXI. - XXV.). Razdoblje krize. Asirija. Izvori, religija, nalazišta, umjetnost.
• Kasno razdoblje (dinastije XXVI. - XXXI.). XXVI. saitska dinastija, novobabilonska država, perzijska vladavina. Izvori, religija, nalazišta, umjetnost.
• Helenističko razdoblje. Aleksandar III. Makedonski, Ptolomej I Soter, Ptolomej II. Aleksandrija. Kleopatra VII., Cezar i Marko Antonije. Oktavijan i kraj faraonskog Egipta. Izvori, religija, nalazišta, umjetnost.
• Rimsko razdoblje. Rimska vladavina. Carevi. Način života, novi način ukopa. Bizantska vladavina. Arapsko osvajanja Egipta. Izvori, religija, nalazišta, umjetnost.

• Tomorad M. (2016). Staroegipatska civilizacija sv. I: Povijest i kultura starog Egipta, Hrvatski studiji
• Tomorad, M. (2017). Staroegipatska civilizacija sv. II: Uvod u egiptološke studije, Hrvatski studiji

Upoznavanje studenata s najstarijim razdobljima povijesti čovječanstva, uz naglasak na najstariju prošlost zemalja u kojima se odvijala i hrvatska povijest, te s prošlošću i kulturom najstarijih civilizacija Starog Istoka.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Prikazati najvažnija razdoblja povijesti čovječanstva te ih moći razlikovati i
• opisati u odnosu na druge,
• Navesti povijesne izvore staroga vijeka,
• Objasniti kontekst vezan uz raznovrsne teme starovjekovne povijesti,
• Analizirati uzročno-posljedične veze vezane uz pojedine teme starovjekovne
• povijesti,
• Usporediti procese razvoja raznih starovjekovnih država,
• Identificirati najvažnije ličnosti starovjekovne povijesti,
• Napisati rad o najvažnijim kulturnim i umjetničkim dostignućima
• starovjekovnih civilizacija,
• Usporediti mitologiju i religiju starovjekovnih civilizacija.

• Uvod u kolegij. Upoznavanje s predmetom i literaturom
• Materijalni i pisani povijesni izvori i metode određivanja starosti nalaza.
• Evolucija.
• Paleolitik i mezolitik.
• Neolitik i neolitička revolucija.
• Eneolitik i brončano doba. Indoeuropske i druge seobe.
• Kasno brončano i željezno doba na tlu Hrvatske.
• Prvi kontakti s grčko-rimskom kulturom.
• Rana povijest Bliskog istoka. Razdoblje Halaf i Obaid.
• Razdoblje Uruk.
• III. dinastija Ura.
• Staroasirski period. Starobabilonski period.
• Hetiti. Feničani.
• Narodi s mora. Filistejci.
• Novoasirsko carstvo.
• Izrael. Novobabilonsko carstvo i ekspanzija Perzije.
• Zaključna razmatranja /gostujuće predavanje

• Pritchard (ur.); Goldstein (priredio) (1990). Biblijski atlas the Times, Cankarjeva založba, Ljubljana
• Dimitrijević et al. (1998). Prapovijest, Naprijed, Zagreb
• Herodot (2007). Povijest, Matica hrvatska, Zagreb
• Kuhrt, A. (2007). The Ancient Near East c. 3000- 330 BC, I-II, Routledge, London

Upoznati se s velikim svjetskim kulturama tijekom stoljeća, s posebnim naglaskom na hrvatsku kulturu i njezinu uklopljenost u glavne europske tijekove kulturnih procesa.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Definirati temeljne metodološke pristupe u razumijevanju kulturne povijesti,
• Identificirati najvažnije procese i osobe koje su oblikovale europsku i hrvatsku
• kulturnu prošlost,
• Objasniti uzročno-posljedične veze između povijesnih procesa i umjetnosti
• pojedinih razdoblja
• Opisati pojam materijalne kulture i njezin značaj za izgradnju identiteta
• nekoga naroda,
• Navesti glavna obilježja kultura pojedinih naroda
• Prikazati važnost ostataka materijalne kulture u kontekstu razumijevanja
• povijesnih razdoblja
• Usporediti tekovine hrvatske kulture s europskim trendovima.

• Uvodno predavanje
• Ishodišta europske kulture
• Antička ostavština na tlu Hrvatske
• Kina - kultura i utjecaji, kroz povijest i danas
• Islam - počeci i obilježja kulture, izazovi suvremenog doba
• Terenska nastava - Državni arhiv u Zagrebu
• Bizant - bazilike i mozaici
• Gostujuće predavanje na temu: srednjevjekovna sakralna umjetnost
• Romanika na istočnoj obali Jadrana
• Gotika - katedrale i sveučilišta
• Renesansa - idealni gradovi
• Gostujuće predavanje na temu: Simbolika brojeva u glazbi J.S. Bacha
• Prosvjetiteljstvo
• XIX. i XX. stoljeće
• Zaključna razmatranja

• Burke, P. (2006). Što je kulturalna povijest, Izdanja Antibarbarus, Zagreb
• Hunt, L. (ur.) (2001). Nova kulturna historija, Naklada Ljevak, Zagreb
• Norwich, J.J. (1981). Velike arhitekture svijeta, Mladost, Zagreb
• Le Goff, J. (2004). Stara i naša Europa, Matica Hrvatska, Zagreb

• Razmatranje, prepoznavanje i prihvaćanje važnosti kulturnih djelatnosti i postignuća hrvatskih iseljenika s različitih kulturno-umjetničkih motrišta.
• Upoznavanje s radom, organizacijom i rezultatima kulturnih ustanova u hrvatskom iseljeništvu različitoga tipa – domovi kulture, hrvatske čitaonice, tamburaška društva, istaknuti umjetnici i djelatnici u kulturi i slično.
• Upoznavanje s poteškoćama s kojima se kulturni djelatnici u iseljeništvu susreću: novčane poteškoće, osiguravanje prostora za kulturne djelatnosti, nesuglasice ili nezainteresiranost unutar iseljeničke zajednice, politički progoni i dr. i načinima njihova rješavanja.
• Razumijevanje fenomena snažnih osobnosti koje su pokretale i održavale kulturnoumjetnički život u pojedinim iseljeničkim zajednicama i povezivale ih međusobno i s Hrvatskom, odnosno Bosnom i Hercegovinom.
• Stjecanje znanja o istaknutim hrvatskim umjetnicima u iseljeništvu i njihovim djelima te njihovom utjecaju na hrvatski identitet.
• Razumijevanje uloge hrvatske iseljeničke kulture i umjetnosti u održavanju i podizanju jedinstva domicilne i iseljene Hrvatske

• Objasniti zašto su hrvatska iseljenička umjetnost i kultura važne za zajednice u dijaspori i kako svojim sadržajnim bogatstvom mogu utjecati na zajedništvo i duhovno, društveno, gospodarsko i političko uključivanje iseljeništva u ukupni razvoj Hrvatske.
• Reproducirati značenje različnih kulturnih i umjetničkih iseljeničkih djelatnosti za Hrvatsku i njezino iseljeništvo te posebno ulogu u očuvanju hrvatskoga iseljeničkoga identiteta.
• Koristiti spoznaju o ulozi i važnosti hrvatskoga iseljeničkoga kulturnoumjetničkoga djelovanja u novim i drukčijim društvenim i teritorijalnim okvirima.
• Opisati potrebu hrvatske iseljeničke kulturno-umjetničke posebnosti dokazivanja, razvijanja, javnoga djelovanja i tradicijskoga značenja u kulturološkom, društvenom i političkom smislu.
• Analizirati prostornu razlikovnost umjetničkoga i kulturnoga djelovanja hrvatskoga iseljeništva.
• Razviti sposobnost javnoga djelovanja na temelju iseljeničkih postignuća u službi hrvatskoga zajedništva.

• Uvodno predavanje: što podrazumijeva pojam kulture u hrvatskom iseljeništvu?
• Kulturni domovi i društva u iseljeništvu.
• Hrvatske čitaonice u iseljeništvu - rasadnici kulture u prekooceanskim zemljama.
• Hrvatska potporna društva u iseljeništvu s posebnim osvrtom na djelatnost Hrvatske bratske zajednice.
• Uloga tamburaških društava u promicanju hrvatskoga identiteta u iseljeničkim zajednicama na svim kontinentima.
• Istaknuti hrvatski književnici u iseljeništvu koji pišu hrvatskim jezikom.
• Književnici hrvatskoga podrijetla koji ne pišu hrvatskim jezikom.
• Uloga pučkih kalendara u očuvanju nacionalnoga identiteta hrvatskih iseljenika.
• Istaknuti umjetnici prvoga naraštaja u hrvatskom iseljeništvu.
• Popularni slikari i kipari hrvatskoga podrijetla u iseljeništvu.
• Hrvatski glazbenici, glumci i drugi scenski umjetnici u iseljeništvu.
• Istaknuti dobročinitelji iz hrvatskoga iseljeništva.
• Hrvatski salooni u SAD-u. Iseljenički piknici i domjenci-okupljališta za dogovore i buduća kulturna događanja.
• Uloga hrvatskih katoličkih misija u očuvanju hrvatskih kulturnih vrijednosti u iseljeništvu.
• Uloga estradnih umjetnika iz Hrvatske u njegovanju zajedništva hrvatskih iseljenika. Zaključno predavanje.

• Ljubomir Antić (1992). Hrvati i Amerika
• Estela Banov-Depope (2001). Hrvatske kalendarske knjige u Sjevernoj Americi
• Ivan Čizmić, Marin Sopta, Vlado Šakić (2005). Iseljena Hrvatska
• Fabijan Lovoković, Šime Dušević (2010). Hrvatske Zajednice U Australiji
• George J. Prpic (1997). Hrvati u Americi, Hrvatska Matica Iseljenika

• Upoznavanje s osnovnom problematikom suvremenih globalnih i regionalnih ženskih migracija.
• Definirati ključnu uvjetovanost ženskih migracija i odluka o iseljavanju.
• Razmotriti značenje i ulogu hrvatskih iseljenica u integracijskim procesima zemalja primateljica kao i ulogu u društveno-kulturnom prostoru.
• Analizirati pojavu feminizacije migracija u suvremenom hrvatskom društvu.
• Razumijevanje korelacije djelovanja žena i očuvanje hrvatskoga identiteta u iseljeništvu.
• Upoznati život i djelo hrvatskih žena u iseljeništvu kao što su: Ruža Bajurin, Julienne Bušić, Ivona Dončević, kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, Zinka Kunc, Nedjeljka Luetić Tijan, Helen Merill (Jelena Ana Milčetić), Adela Milcinovic, blažena Marija Propetoga Petković, Nada Kesterčanek Vujica, Milka Trnina, Milka Vukušić i druge.
• Upoznati studente s važnošću žena u iseljeništvu u demografskom i ukupnom razvoju Hrvatske.

• Definirati osnovne pojmove i zakonitosti vezanih za migracije žena.
• Definirati različite teorije migracija i njihovu primjenjivost na iseljavanje žena.
• Objasniti čimbenike i aspekte iseljavanja ženske populacije
• Prepoznati i analizirati bitne uvjetnice iseljavanja žena
• Objasniti društvene, kulturne i gospodarske oblike ženskih migracija
• Raščlaniti različite aspekte iseljavanja žena u socijalnom, političkom
• kulturnom i ekonomskom kontekstu
• Definirati položaj žena u iseljeništvu na primjerima studije slučaja

• Uvodno – obveze studenata (dolasci, seminari, ispit ili kolokvij), objasniti kako će seminari izgledati (istraživački – studija slučaja), podjela seminarskih tema
• Žena migrantica (pogledi i perspektive) – opće o migracijama i tipovima, zašto se žena promatra zasebno u kontekstu iseljavanja, uloga rodnih teorija, feminizacija migracija
• Uloga hrvatske žene u prvom iseljeničkom valu (žene migranti kao zanemarena manjina)
• Kolokvij
• Žene u međuratnom iseljeništvu
• Studije slučaja (Hrvatice umjetnice u iseljeništvu između dva rata)
• Žene u hrvatskom političkom iseljeništvu I.
• Studije slučaja
• Gastarbajtersko razdoblje i žene kao aktivne migrantice
• Studije Slučaja
• Hrvatske iseljenice u razdoblju Domovinskog rata
• Studije slučaja
• Suvremene migracije: priče žena povratnica
• Studije slučaja, gošće predavačice
• Seminari
• Seminari
• Seminari
• Seminari
• Seminari
• Predrok

• Boyd, Monica – Elisabeth Grieco (2003). Women and Migration: Incorporating Gender into International Migration Theory.
• Mesarić Žabčić. Rebeka (2018). Women in the migrational process, Croatian Studies Review, Vol. 13, No.1
• Rajković Iveta, Marijeta (2016). Ženski aspekti iseljeništva: od bijele udovice do samostalne migrantice, Hrvatski iseljenički zbornik
• Tarle, Tuga (2018). Uloga žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, Hrvatski iseljenički zbornik

Osposobiti studenta da prepoznaje i odabere jezična sredstva potrebna za postizanje komunikacijske kompetencije na razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike u hrvatskom kao inom jeziku.

Student će moći u usmenom i pisanom izražavanju opisati svakodnevicu (ljude, odredišta, događaje, djelovanje, blisko okružje), osvrnuti se na jednostavnije teme i tekstove te izreći vlastito mišljenje prikladnim rječnikom koji mu omogućuje snalaženje u svakodnevnim okolnostima.

• Opisati sličnosti i razlike između padeža i glagolskih oblika u hrvatskom jeziku.
• Razlikovati vrste riječi te morfološke, sintaktičke i leksičke osobitosti u hrvatskom jeziku.
• Koristiti kraće tekstove prikladne tematike i vokabulara.
• Napisati jednostavnije tekstove, pisma, dopise o poznatim temama.
• Opisati jednostavnim rječnikom svoje planove te svakodnevne događaje.
• Usporediti sličnosti i razlike između kulture hrvatskoga kao inoga jezika i kulture materinskoga jezika.
• Prepoznati i objasniti osnovne podatke o Hrvatskoj (zastava, grb, himna, državni praznici i blagdani) te svakodnevnom životu u Hrvatskoj (imena, prezimena, hrana, hobiji, stanovanje, javni prijevoz).

• Uvodno predavanje: hrvatski glasovni sustav, prezent glagola biti i zvati se, predstavljanje.
• Nepčani glasovi, nominativ imenica, zanimanja, države, identiteti, narodnosti.
• Posvojne zamjenice, obitelj i kućni ljubimci.
• Opisni pridjevi, pridjevi u opozicijama, boje.
• Prezent glagola na -ati>-am, -iti>-im, -jeti/-im, opisivanje.
• Akuzativ imenica, odijevanje
• Modalni glagoli, prezent glagola jesti/piti, kupovina.
• Lokativ imenica, prezent glagola -ovati, -evati, -ivati> - ujem, stanovanje.
• Perfekt glagola, hobiji.
• Dativ imenica, glagoli slati/pisati, dopisivanje i pisanje kratkih formi (čestitka, poruka).
• Futur, vremenska prognoza.
• Instrumental imenica, putovanja.
• Genitiv imenica.
• Genitiv s brojevima, snalaženje u vremenu i prostoru.
• Ponavljanje i usustavljivanje.

• Ordulj, Antonia (2024). Hrvatski za neizvorne govornike 1. Zagreb: Profil Klett d.o.o.

Pružiti suvremeni uvid u proces ovladavanja hrvatskim kao inim jezik te osposobiti studente za samostalno izvođenje nastave hrvatskoga za neizvorne govornike. Objasniti i prosuđivati o općenitim i specifičnim osobitostima pri ovladavanju i poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika.

Raspravljati o komunikacijskoj kompetenciji i razinama u hrvatskom kao inom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ). Analizirati osobitosti pri poučavanju promjenjivih i nepromjenjivih vrsta riječi te leksičkih jedinica u hrvatskom kao inom jeziku. Analizirati nastavne aktivnosti pri poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Opisati i razlikovati temeljne procese pri ovladavanja inim jezikom.
• Objasniti proces usvajanja hrvatskoga kao inoga jezika kod nasljednih govornika.
• Definirati komunikacijske kompetencije i razlikovati razine u hrvatskom kao inom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
• Objasniti i razlikovati metode poučavanja inih jezika.
• Objasniti te raspravljati o ovladavanju padežima, glagolskim vrstama te leksičkim jedinicama na nastavi hrvatskoga kao inoga jezika.
• Razlikovati osobitosti između prijemnih i proizvodnih vještina pri ovladavanju hrvatskim kao inim jezikom.
• Razlikovati nastavne aktivnosti na nastavi hrvatskoga kao inoga jezika.

• Uvod u nastavni plan.
• Hrvatski kao ini jezik i nasljedni govornici.
• Metode poučavanja stranih jezika.
• Motivacija i strategije pri ovladavanju inim jezikom.
• Obrada jezičnih informacija i međujezik.
• Komunikacijska jezična kompetencija prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
• Jezična razina A2 u hrvatskom kao inom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
• Jezična razina B1 u hrvatskom kao inom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike
• Jezična razina B2 u hrvatskom kao inom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike
• Jezična razina C1 u hrvatskom kao inom jeziku prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike
• Ovladavanje padežima u hrvatskom kao inom jeziku.
• Ovladavanje glagolima u hrvatskom kao inom jeziku.
• Ovladavanje leksičkim jedinicama u hrvatskom kao inom jeziku.
• Ovladavanje leksičkim jedinicama u hrvatskom kao inom jeziku.
• Ponavljanje i usustavljivanje gradiva.

• Jelaska, Z. i suradnici (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Grgić, A. i Gulešić Machata, M. (2017). Hrvatski A2: Opisni okvir referentne razine A2., FF press

• Osposobiti studente za teorijski utemeljenu interpretaciju tradicionalnih i suvremenih socioloških teorija zločina i devijantnosti
• Osposobiti studente za prepoznavanje i interpretaciju društvenih odnosa koji uprisutnjuju zločin i čine ga očekivanom društvenom pojavom

• Objasniti osnovne pojmove struke
• Analizirati dijakronijski razvoj misli o društvu
• Kritizirati određene teorijske pretpostavke sociologije devijantnosti
• Opisati filozofske i kritičke osnove discipline,
• Usporediti različite pristupe devijantnosti

• Uvod u kolegij, upoznavanje s temama, načinom rada, studentskim pravima i dužnostima te evidencija studenata.
• Zločin kao društveni fenomen: oblik društvenog odnosa, način društvenog djelovanja, izabrana vrijednost, kriminalizacija kao društveni proces
• Pregled uvodnih i uokvirujućih pojmova (devijantnost, norme, vrijednosti, socijalizacija, socijalna kontrola);
• Doprinos drugih znanstvenih disciplina razumijevanju zločina; klasične perspektive: socijalna patologija i socijalna dezorganizacija
• Durkheimova teorija;
• Funkcionalistički pristup razumijevanju zločina;
• Interakcionistički pristup razumijevanju zločinu;
• Objašnjenje zločina iz konfliktnih perspektiva;
• Ostali pristupi razumijevanju zločina;
• Okoliš i zločin: urbanizam kao način življenja – činitelji koji pogoduju zločinu (predavanje i seminar);
• Socijalna konstrukcija zločina: granice i sadržaji društveno prihvatljivog i neprihvatljivog s obzirom na izvore moći i modele odlučivanja (predavanje i seminar);
• Terorizam kao organizirano nasilje u službi politike ili politički zločin (predavanje i seminar)
• Institucionalizacija zločina: ekonomska neovisnost / ovisnost i kriminal; korupcija (predavanje i seminar)
• Finalna panel rasprava
• Semestralno ponavljanje gradiva

• Renato Matić (2003). Društvena promocija bezakonja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb
• Michael Haralambos, Martin Holborn, Vesna Tomić (2002). Sociologija
• Peter Eglin, Stephen Hester (2013). A Sociology of Crime, Routledge
• Marshall B. Clinard, Robert F. Meier (2015). Sociology of Deviant Behavior, Cengage Learning

• Upoznati studente s osnovnim pojmovima i konceptima digitalne sociologije unutar konteksta hrvatskoga i svjetskoga društva.
• Provođenje analize procesa digitalnih transformacija klasičnih obrazaca društvenosti i razvoja novih metodološko-konceptualnih socioloških alata.
• Osposobiti studente za razumijevanje i primjenu teorijskih koncepata i te empirijsku analizu digitalno-tehnološkoga i socijalnoga konteksta društva.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Analizirati digitalne procese u samom društvu
• Prepoznati temeljna obilježja digitalnih procesa u RH i svijetu
• Primijeniti stečeno znanje za razumijevanje odnosa između tehnoloških i socijalnih dimenzija digitalnoga doba
• Objasniti pozitivne i negativne učinke procesa digitalizacije na globalnoj i nacionalnoj razini
• Opisati posljedice digitalne transformacije društvenoga prostora
• Objasniti osnovne teoretske postavke digitalne sociologije
• Povezati proces digitalizacije i transformacije suvremenih društvenih zajednica

• Uvod u tematiku digitalne sociologije; upoznavanje s ciljevima kolegija, silabom i literaturom
• Pregled područja i osnovni pojmovi u digitalnoj sociologiji
• Digitalne tehnologije i društvo (Web, ICT, Big Data)
• Metode, alati i podatci u analizi digitalne sociologije
• Društveni odnosi i društveno djelovanje unutar digitalnoga okruženja
• Društveni i digitalni prostor
• Digitalne zajednice
• Digitalna ekonomija
• Uloga medija u digitalnom društvu
• Digitalna organizacija poslovanja
• Digitalni jaz i nejednakost
• Odnos tehnološke i socijalne dimenzije društva
• Nadzorni kapitalizam
• Big Data i društvene implikacije
• Završno predavanje i ponavljanje

• Prior, N., Orton-Johnson, K. (ed.) (2013). Digital Sociology: Critical Perspectives., Palgrave Macmillan UK
• Gregory, K., McMillan Cottom, T., Daniels, J. (ed.) (2017). Digital sociologies, Policy Press
• Lupton, D (2014). Digital Sociology, Routledge
• Marres, N. (2017). Digital Sociology: The Reinvention of Social Research, Polity

Cilj predmeta jest upoznati studente s osnovnim sociološkim, teorijskim i praktičnim konceptima fenomena društveno odgovornoga djelovanja te poticanje, praćenje i evaluacija njihove konceptualizacije i implementacije društveno odgovornih projekata.

• Primijeniti sociološke teorije u izradi društveno odgovornog projekta
• Opisati faze izrade društveno odgovornog projekta
• Objasniti izvedivost projekta
• Definirati projektni plan
• Objasniti podjelu poslova
• Procijeniti doseg projekta

• Uvodno predavanje (očekivanja, ishodi i nastavne obaveze)
• Upoznavanje s teorijskim konceptima društveno odgovornoga djelovanja
• Upoznavanje s osnovnim konceptima društveno odgovornoga poslovanja
• Upoznavanje s osnovama javne sociologije i društveno angažiranoga djelovanja intelektualca
• Upoznavanje s osnovama timskoga rada pri osmišljavanju društveno odgovornih projekta
• Konceptualizacija studentskih ideja za društveno odgovorne projekte (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Osmišljavanje 1. faze projekta (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Praćenje rada i mentoriranje 1. faze projekta (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Međugrupna evaluacija projekta 1 (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Nastavnička evaluacija 1. faze projekta (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Razrada i planiranje implementacije projekta (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Faza implementacije projekta (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Praćenje rada i mentoriranje faze implementacije projekta (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Međugrupna evaluacija projekata 2 (rad u grupama od 3-5 studenata)
• Konačna nastavnička evaluacija cjelovitoga rada na kolegiju (rad u grupama od 3-5 studenata)

• Tim May, Zygmunt Bauman (2019). Thinking Sociologically, Wiley-Blackwell
• Bernard Burnes (2004). Managing Change, Pearson Education
• C. Wright Mills (2000). The Sociological Imagination, Oxford University Press

Upoznati studente s temeljnim pojmovima, teorijskim konceptima migracija i etničnosti. Kritičko i interdisciplinarno istraživanje ovih tema prikazuje se kroz povijesnu i suvremenu perspektivu migracija, kroz razumijevanje složenosti etničkih odnosa, etničkoga identiteta i etničkih zajednica. Pri tom se naglasak stavlja na hrvatske vanjske migracije i etnički identitet hrvatskih etničkih zajednica u europskoj i prekooceanskoj perspektivi.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Identificirati osnovne pojmove i koncepte o etničnosti i migracijama.
• Definirati migracijske i postmigracijske procese kao i složenost fenomena etničkih zajednica i etničkoga identiteta
• Primijeniti i mogućnost sudjelovanja u istraživačkom radi
• Identificirati - pojmovnoga određenja migracijskih, etničkih i postmigracijskih procesa
• Opisati konkretne migracijske i etničke procese kroz uvođenje u istraživački rad s naglaskom na hrvatsko društvo
• Identificirati ključne nalaze istraživanja

• Upoznavanje s kolegijem, programom i načinom rada
• Pojmovna objašnjenja i koncepti migracija i etničnosti
• Teorijski pregled migracija i etničnosti
• Teorijski pregled migracija i etničnosti
• Povijesne i suvremene migracije (hrvatska i međunarodna perspektiva)
• Povijesne i suvremene migracije (hrvatska i međunarodna perspektiva)
• Povijesne i suvremene migracije (hrvatska i međunarodna perspektiva)
• Hrvati kao nacionalne(etničke) zajednice i nacionalne (etničke) zajednice u Hrvatskoj
• Hrvati kao nacionalne(etničke) zajednice i nacionalne (etničke) zajednice u Hrvatskoj
• Hrvati kao nacionalne(etničke) zajednice i nacionalne (etničke) zajednice u Hrvatskoj
• Položaj i perspektiva hrvatskih etničkih zajednica u eruopskom i prekooceanskim državama s naglaskom na procese asimilacije i integracije
• Položaj i perspektiva hrvatskih etničkih zajednica u eruopskom i prekooceanskim državama s naglaskom na procese asimilacije i integracije
• Položaj i perspektiva hrvatskih etničkih zajednica u eruopskom i prekooceanskim državama s naglaskom na procese asimilacije i integracije
• Položaj i perspektiva nacionalnih(etničkih) manjina u Hrvatskoj s naglaskom na procese asimilacije i integracije
• Položaj i perspektiva nacionalnih(etničkih) manjina u Hrvatskoj s naglaskom na procese asimilacije i integracije

• Mesić, M. Međunarodne migracije, tokovi i teorije
• Živković, Šorer, Sekulić Asimilacija i identitet, Studija o hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi

Cilj kolegija Holokaust je pružiti studentima sociološki utemeljen analitički okvir za razumijevanje uzroka, dinamike i posljedica Holokausta, kao i njegovog šireg društvenog i političkog konteksta. Kolegij će istražiti kako su društvene strukture, ideologije, institucije i pojedinci doprinijeli provedbi genocida te kako se Holokaust reflektira u suvremenim društvenim procesima. Kroz interdisciplinarni pristup studenti će razviti kritičke analitičke vještine koje će im omogućiti da povežu Holokaust s općim fenomenima masovnog nasilja, kolektivnog sjećanja i ljudskih prava.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Identificirati glavne aktere određenih društvenih procesa.
• Koristiti teorijske koncepte u analizi društva.
• Koristiti izvore znanstvenih informacija.
• Objasniti aktualnu društvenu situaciju.
• Objasniti elemente društvene nejednakosti

• Razvoj antisemitizma kroz povijest
• Ideologije fašizma i nacizma
• Z. Baumann – Modernost i holokaust
• H. Arendt – Banalnost zla
• E. Fromm – Anatomija ljudske destruktivnosti i stvaranje društva nasilja
• Operacija Reinhard - „Konačno rješenje židovskog pitanja“
• Oslobođenje od nacizma i Nirnberški proces
• K. Jaspers – Pitanje krivnje i odgovornost Njemačke
• Kultura sjećanja na holokaust
• Hrvatsko društvo i holokaust
• Genocidi nakon drugog svjetskog rata – komparativna analiza
• Negiranje holokausta i neonacizam
• Studentske radionice – društveni procesi vezani uz Holokaust
• Studentske radionice – kolektivna memorija na Holokaust
• Studijski posjet u Auschwitz-Birkenau

• Hannah Arendt (2002). Eichmann u Jeruzalemu
• Zygmunt Bauman (2017). Modernost i holokaust
• Viktor Emil Frankl, Suzana Keleković (2010). Čovjekovo traganje za smislom
• Primo Levi (2017). Zar je to čovjek
• Renato Matić (2022). Društvo i otpor fašizmu

Cilj je kolegija potaknuti studente na kritičko promišljanje odgojno-obrazovnih strategija koje vode osmišljavanju, planiranju i kreiranju nastavnoga procesa u skladu sa znanstvenim spoznajama suvremenoga odgojno-obrazovnoga procesa.

• Definirati temeljne pojmove (kognitivistički pristupi učenju, aktivno učenje, nastava usmjerena na učenika, nastavne strategije…).
• Razlikovati teorije koje objašnjavanju proces učenja.
• Izdvojiti nastavne strategije koje vode aktivnom učenju odnosno aktivnoj konstrukciji znanja kod učenika.
• Procijeniti prednosti i nedostatke pojedinih nastavih strategija za aktivno učenje.
• Definirati ciljeve i ishode učenja s obzirom na proces aktivnoga učenja.
• Usporediti načine uključivanja strategija za aktivno učenje unutar odgojnoobrazovnoga djelovanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
• Primijeniti načine koji vode aktivnom konstruiranju znanja učenika.

• Predstavljanje ciljeva i ishoda predmeta, načina rada, obveza i prava studenata, obvezne i izborne literature.
• Definiranje temeljnih pojmova predmeta (kognitivistički pristupi učenju, aktivno učenje, nastava usmjerena na učenika, aktivna konstrukcija znanja, nastavne strategije, nastavne metode za aktivno učenje…).
• Razlikovanje pristupa objašnjavanja procesa učenja (bihevioristički pristupi učenju; socio-kognitivistički pristup; kognitivistički pristupi učenju).
• Značenje nastave usmjerene na učenika – promjena paradigme procesa poučavanja i učenja
• Kompetencije nastavnika za 21. stoljeće
• Nastavne strategije kao polazište aktivnoga učenja.
• Kako odabrati nastavne strategije koje potiču proces aktivnoga učenja?
• Nastavne metode, oblici i sredstva kao konstrukti aktivnoga učenja.
• Primjeri različitih metoda aktivnoga učenja (mentalne mape, tehnika kocke, promisli-raspravi-podijeli, recipročno poučavanje itd.)
• Postavljanje ciljeve i ishode učenja s obzirom na potrebu aktivne konstrukcije znanja
• Nastavni sadržaj i aktivno konstruiranje znanja učenika.
• Suradničko učenje.
• Problemska i projektna nastava.
• Istraživačko učenje.
• Vrjednovanje aktivnosti učenika – vrjednovanje za učenje i vrjednovanje kao učenje.

• Eric Jensen (2003). Supernastava, Educa
• Robert J. Marzano, Debra Pickering, Jane E. Pollock (2006). Nastavne strategije, Educa
• Milan Matijević, Diana Radovanović, Janko Muršak (2011). Nastava usmjerena na učenika, Školska knjiga

Upoznavanje hrvatske književnosti na latinskom jeziku i našeg srednjovjekovnoga stvaralaštva na latinskom jeziku.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Prikupiti podatke o hrvatskim latinistima i njihovom stvaralaštvu;
• Povezati stvaralaštva u pojedinim kulturnim krugovima (budimski, šibenski, splitski, dubrovački i dr.) u organiziranu cjelinu;
• Identificirati kvalitetna djela latinista i prezentirati ih;
• Opisati po stilskim epohama i dosezima hrvatsko književno stvaralaštvo na latinskom jeziku;
• Objasniti kako pojedine književne epohe tako i pojedinačni opus hrvatskih latinista;
• Upotrijebiti saznanja o hrvatskom latinitetu u njegovu prezentiranju.

• Prvi kontakti Hrvata s latinskim jezikom
• Žanrovi
• Liber pontificalis
• Splitski evangelijar i druge crkvene knjige
• Epigrafija
• Hagiografija; Život sv. Ivana Trogirskog
• Srednjovjekovne kronike: pregled
• Toma Arhiđakon
• Latinitet kasnoga srednjeg vijeka
• Uporabni latinitet
• Osnovne karakteristike književnosti humanizma ili predrenesanse
• Hrvatski predrenesansni latinisti i njihov opus
• Budimski krug
• Šibenski, splitski i trogirski krug
• Dubrovački i kotorski krug

• Ratimir MARDEŠIĆ, Novovjekovna latinska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, knj. 2., Liber- Mladost, Zagreb, 1977., 405-480.
• Hrvatski latinisti Croatici auctores qui Latine scripserunt, (priredili V. Gortan i V. Vratović), knj. 1. (PSHK 2), Matica hrvatska - Zora, Zagreb, 1970.
• Hrvatski latinisti Croatici auctores qui Latine scripserunt /Pisci 17 19. stoljeća Auctores saeculi XVII-XIX, (priredili V. Gortan i V. Vratović), knj. 2. (PSHK 3), Matica hrvatska - Zora, Zagreb, 1970.
• Marin FRANIČEVIĆ, Povijest hrvatske renesansne književnosti, knj. 1-2., Matica hrvatska 1986. (sva izdanja)
• Radoslav KATIČIĆ, Toma Arhiđakon i njegovo djelo, u: Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, Split, 2003., str. 329-431.

Usvajanje pojmova iz govorne kulture i primjena govorničkih pravila. Svladavanje vještine javnoga nastupa i svladavanje srama i straha od javnoga govorenja te priprema studenata za rad u zanimanjima u kojima su govorna kultura, govorničke vještine i poznavanje osobitosti verbalne i neverbalne komunikacije sastavni dio.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Definirati sastavnice kompozicije govora i profiliranja publike
• Prikazati govorni bonton i sastavnice slušanja govora
• Definirati i objasniti neverbalne znakove
• Prepoznati i imenovati retoričke figure i smicalice
• Izvesti kraći govor prema retoričkim pravilima
• Prepoznati dobru argumentaciju

• Određivanje pojma govorne kulture i osobina javnoga komuniciranja i nastupa. Razlike javnoga i privatnoga govora
• Retoričke vrste: vrste govora u antici (pohvalni, politički, sudski) i suvremene govorne vrste (govori u različitim strategijama, službena komunikacija - službeni razgovori)
• Slušanje kao preduvjet kvalitetne komunikacije, sastavnice slušanja govora, slušatelj kao aktivni sudionik
• Govorni bonton - pravila govornoga bontona, bonton u slušanju i govoru, određujući čimbenici govornoga bontona (kultura, prostor, vrijeme, hijerarhijska društvena ljestvica itd.)
• Priprema govora (istraživanje, prikupljanje podataka) i profiliranje publike
• Kompozicija govora, osobine govorne poruke, humor - modeli i funkcije humora
• Argumentacija i retoričke smicalice - modeli argumentacije i prepoznavanje retoričkih smicalica
• Neverbalni ili sugovorni znaci - svi znaci koji sudjeluju u govoru, ali nisu govor. Kulturološke razlike, uloge i značenja neverbalnih znakova
• Proksemički odnosi - udaljenost i raspored sugovornika u prostoru, znaci društvene hijerarhije i sociopetalnosti ili sociofugalnosti u komunikacijskom odnosu
• Strah od javnoga nastupa, sagledavanje stvarnih i nestvarnih uzroka. Dobra priprema za javni nastup kao bitan čimbenik smanjenja neugode i straha
• Logika u govoru, logicistički stil govora - silogizmi, logički izvodi, dokazi i protudokazi, jasni izrazi
• Poetsko i afektivno u govoru, figure u govoru i njihova uloga (logičke figure, tropi, figure misli, figure riječi, sintaktičke figure itd.)
• Govornost - usmjerenost na govornika i težnja prema razumijevanju, jezični purizam - jezik kao znak društvene i prostorne pripadnosti, govorna elegancija - estetičan, kultiviran i bontonski govor
• Priprema za nastupe, upute za pripremu govora (seminarskih zadataka) i govornu izvedbu
• Izvođenje i analiza kratkih govora. Vrjednovanje stečenoga znanja

• Bergson, Henri (1987). Smijeh. O značenju komičnoga, Zagreb: Nakladni zavod Znanje
• Gottesman, Deb i Buzz Mauro (2006). Umijeće javnog nastupa: Osvojite govornicu koristeći se glumačkim vještinama, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
• Škarić, Ivo (1988). U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga
• Škarić, Ivo (1995). Odlike hrvatske državne medijske govorničke škole. Govor (12) 1, 33–46
• Škarić, Ivo (2003). Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb: Školska knjiga

Cilj kolegija je upoznati studente sa suvremenim praksama i trendovima u području upravljanja ljudskim potencijalima (HRM – Human Resource Management), s posebnim naglaskom na ulogu psihologa u organizacijskom kontekstu. Studenti će kroz gostujuća predavanja i praktične primjere steći uvid u načine na koje se teorijska znanja iz psihologije rada i organizacijskog ponašanja primjenjuju u stvarnim organizacijama.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Objasniti suvremene trendove i prakse u upravljanju ljudskim potencijalima.
• Analizirati kritički primjenu različitih HR strategija u organizacijskom kontekstu.
• Procijeniti doprinos psiholoških teorija i istraživanja suvremenim HR praksama.
• Primijeniti psihološka znanja u oblikovanju HR postupaka (npr. selekcija, razvoj zaposlenika, upravljanje brendom poslodavca).
• Prikazati nalaze i preporuke ciljanim skupinama unutar organizacije.
• Kreirati prijedloge HR rješenja i strategija.

• Uvod u kolegij – suvremene uloge HRM-a.
• HR kao strateški partner.
• Trendovi u zapošljavanju i selekciji – digitalizacija selekcije, centri procjene, umjetna inteligencija u selekciji.
• Opis poslova i kompetencije u području upravljanja ljudskim potencijalima
• Upravljanje brendom poslodavca i iskustvo/doživljaj kandidata.
• Razvoj zaposlenika – coaching i mentorski sustavi.
• Upravljanje talentima
• Organizacijska kultura i angažiranost zaposlenika.
• Dobrobit i mentalno zdravlje u organizacijama
• Raznolikost i uključivost u radnom okruženju
• HR analitika i podaci u donošenju odluka
• Etika i pravni aspekti u HR-u.
• Posjete organizacijama.
• Prezentacije studentskih projekata.
• Evaluacija kolegija

• Fikreta Bahtijarević-Šiber (Prof. Dr.) (2014). Strateški menadžment ljudskih potencijala
• Michael Armstrong, Stephen Taylor (2020). Armstrong's Handbook of Human Resource Management Practice, Kogan Page Publishers

• Ciljevi kolegija:
• - upoznati se s filozofijom športa i igre, dvama povezanim kulturnim fenomenima ljudskog društva
• - analizirati centralne izazove u filozofskom tematiziranju i konceptualiziranju športa i igre od antičkih vremena do suvremenosti
• - razmotriti i argumentirano raspraviti neke od temeljnih problema športa i igre: homo ludens (čovjek igrač), ethos sporta, pravila igre i njihovo provođenje, kompeticija, doping, paternalizam, fair play, olimpizam.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Prepoznati ključne probleme i doprinose filozofije športa i igre
• Identificirati i razmotriti moralne probleme u športu i prepoznati ih kao opće moralne probleme
• Prepoznati važnost moralno-športskog odgoja u izgradnji ljudskog karaktera, stjecanju i vježbanju vrlina te orijentiranju u moralno dvojbenim situacijama
• Identificirati i nabrojati ključne autore i radove filozofije športa i igre
• Definirati i opisati temeljne pojmove: šport, igra, igranje, ethos športa, fair play, olimpizam
• Analizirati i samostalno čitati izvorne tekstove filozofije športa
• Usporediti i vrednovati suprostavljene perspektive o pojedinim problemima športa

• Uvodno predavanje
• Određenje i razgraničenje temeljnih pojmova – šport, igra, igranje
• Uvod u filozofiju športa – metafizika, epistemologija, estetika, filozofija odgoja, bioetika
• Antički korijeni filozofije športa – Platon, Aristotel
• Antički i moderni olimpizam – Pierre de Coubertain
• Šport i povijest filozofije – Descartes, Jaspers, Sartre, Rawls
• Šport i igra – Fink i Wittgenstein
• Čovjek kao homo ludens – Huizinga i Suits
• Kompetitivan karakter športa
• Etika športa
• Kardinalne vrline u športu
• Šport i limiti čovjeka - izazovi i problemi korištenja dopinga i genetike
• Rod i spol u športu
• Formalizam, internalizam i konvencionalizam
• Ethos športa, fair play i športsko poštenje

• Mike McNamee, William J. Morgan (2015). Routledge Handbook of the Philosophy of Sport, Routledge
• William John Morgan (2007). Ethics in Sport, Human Kinetics

Cilj kolegija je upoznati studente s nastankom i razvojem filozofije te različitim oblicima filozofiranja, osposobiti studente za kritičko promišljanje o osnovnim pitanjima i problemima filozofije te proučavanje i tumačenje klasičnih filozofskih tekstova.

• Izvesti značajne filozofske argumente
• Rekonstruirati značajne filozofske argumente
• Usporediti suprotstavljena motrišta vezana uz obrađene teme
• Suprotstaviti motrišta vezana uz obrađene teme
• Procijeniti stajališta i dosljednosti argumentacije
• Ocijeniti različite filozofijske postavke i teorije

• Uvod u predmet, popis literature i obveze studenata.
• Osnovne filozofske discipline.
• Problemi metafizike i ontologije.
• Epistemologija i problem znanja.
• Metafizika i epistemologija - međusobne implikacije pozicija.
• Formalna i neformalna logika - uloga logike u filozofiji i znanosti.
• Pregled najvažnijih pozicija u etici.
• Estetika i filozofija umjetnosti.
• Filozofija politike i etika.
• Suvremene filozofske discipline: filozofija uma.
• Suvremene filozofske discipline: filozofija uma.
• Suvremene filozofske discipline: filozofija uma.
• Filozofija i znanost.
• Problemi istine, znanja i spoznaje.
• Priroda stvarnosti i filozofija.
• Završna razmatranja i diskusija

• Bertrand Russell (1912). The Problems of Philosophy, Alice & Books
• Nigel Warburton (1999). Filozofija. Osnove, Kruzak
• Thomas Nagel (2002). Što sve to znači? Vrlo kratak uvod u filozofiju, Kruzak
• Edward Craig (2002). Philosophy. A Very Short Introduction, Oxford University Press

Cilj kolegija je upoznati studente s filozofijom dvadesetog stoljeća i njenim poveznicama sa znanošću i politikom. Poseban naglasak je stavljen na stjecanje dubokog razumijevanja međupovezanosti između teorija i njihovih raznorodnih realizacija u svijetu.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Analizirati utjecaj filozofije na suvremene događaje u svijetu.
• Analizirati o pojavi nacizma i njegovim filozofijskim potpornjima.
• Analizirati filozofijske temelje suvremenih znanstvenih teorija i pojmova.
• Analizirati i usporediti različite filozofijske teorije temeljem njihovog geografskog i kulturološkog porijekla.

• Uvod
• Evolucija: Lamarkizam i darvinizam. Teološki aspekti. Diskusija: pobačaj.
• Marksizam i libertarijanizam: Karl Marx, Milton Keynes, John Rawls, Freidrich Hayek, Hans Hermann Hoppe. Diskusija: Jednakost ili sloboda?
• Fizika u dvadesetom stoljeću: teorija relativnosti, kvantna mehanika, teorija kaosa. Diskusija: je li eksperiment temelj znanosti?
• Počeci psihologije: Sigmund Freud, Carl Gustav Jung. Diskusija: Kant i tipovi osobnosti.
• Počeci analitičke filozofije: Gottlob Frege, Bertrand Russell, Rudolph Carnap, Bečki krug. Diskusija: Uloga logike i je li sadašnji kralj francuske ćelav?
• Filozofija običnog jezika: Ludwig Wittgenstein, Gilbert Ryle, John Austin, Harry Frankfurt. Diskusija: Jesu li lažne vijesti novi oblik neistine?
• Analitička filozofija: W. V. Quine, John Searle, Saul Kripke. Diskusija: Je li analitička filozofija ispunjava
• Umjetna inteligencija: W. McCulloch, W. Pitts, Dartmouth, Yehoshua Bar Hillel, Marvin Minsky, Seymour Papert, Christopher Lounget-Higgins, Geoffry Hinton, kognitivna znanost. Diskusija: je li umjetna inteligencija moguća?
• Kibernetika: Norbert Wiener, Ross Ashby, Aleksey Lyapunov, Ernst Kolman, Aksel Berg. Diskusija: koliki društveni i geopolitički utjecaj mogu imati filozofijski argumenti i teorije?
• Suvremena njemačka filozofija: Ernst Cassirer, Martin Heidegger, Hannah Arendt, Hans Georg Gadamer. Diskusija: priroda nacizma.
• Pragmatizam kao autohtona američka filozofija: Charles Sanders Peirce, Willam James, John Dewey. Diskusija: što je zadaća estetike? Definirati lijepo ili umjetničko djelo?
• Dekonstrukcija i suvremena francuska filozofija: Jacques Derrida, Michel Foucault, Jean Paul Sartre. Diskusija: psihičke bolesti i pravni sustav.
• Suvremena sovjetska i ruska filozofija: Aleksandr Zinoviev, Georgy Shchedrovitsky, Aleksandr Dugin. Diskusija: Koliki je utjecaj Duginovih teorija na geopolitiku Ruske Federacije?
• Suvremena hrvatska filozofija: Albert Bazala, Milan Kangrga, Bulcsu Laszlo, Praxis, integrativna bioetika. Diskusija: Je li matematika prirodna znanost?

• Simon Blackburn (2010). Oxford Dictionary of Philosophy, OUP
• Ivana Greguric, Sandro Scansi (2025). Suvremena filozofija: Izmedu politike i tehnologije, Skripta

Filozofijski uvid o društvenom životu čovjeka i oblicima organiziranja društva i države od antike do početka srednjeg vijeka i zasnivanja kršćansko-metafizičkog ustroja socijalne filozofije povijesti

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Objasniti specifičnost i važnost socijalne filozofije u studiju filozofije
• Objasniti razliku države i društva u kontekstu odnosa socijalne i političke filozofije
• Prepoznati filozofske probleme i rješenja u izvornim tekstovima
• Analizirati glavne filozofske probleme i pravce
• Prepoznati filozofske poglede autora u izvornim tekstovima 6. Razlikovati glavne autore i njihova glavna djela, filozofske pojmove, probleme i škole
• Usporediti pojmove i probleme antičke socijalne filozofije s općim i drugim filozofskim pojmovima i problemima iz drugih razdoblja.

• Uvodno predavanje: program i literatura. Određenje predmeta
• Socijalna filozofija i sociologija
• Antička socijalna filozofija -> Antropološko razdoblje – sofisti
• Sokrat – život i filozofija
• Platon – život i djelo
• Platon: Idealna država i politički poretci
• Popperova kritika Platonove socijalne filozofije
• Platon i zasnivanje polisa -> Pharos Ispit, 13:00 - jesenski ispitni međurok
• Aristotel – život i djelo
• Aristotel – čovjek, rob, građanin
• Aristotel – etika i socijalno-politička filozofija
• Najbolji poredak u Platona i Aristotela
• Socijalna filozofija helenizma
• Mediteranske utopije i Frane Petrić
• Završna evaluacija nastave i informacije o ispitu

• Platon (1977). Država, FPN - Liber
• Aristotel (1992). Politika, Hrvatska sveučilišna naklada

Ovladavanje svim elementima potrebnima za jasno, strukturirano i formalno korektno oblikovanje pisanih radova i usvajanje tehničkih, logičkih, pravopisnih, gramatičkih, bibliografskih, stilističkih i etičkih normi.

• Demonstrirati sposobnost samostalnog pretraživanja dostupnih baza podataka i ostalih bibliografskih izvora. Uspoređivati dostupne bibliografske izvore i odabrati relevantne izvore za pisanje akademskih radova.
• Procijeniti i kritički odabrati relevantnu literaturu.
• Analizirati i primijeniti logičku strukturu argumenata.
• Izvesti argumente i izlaganje u pisanom i usmenom obliku. Stvoriti samostalni izvještaj temeljem prethodne analize.
• Kreirati vizualnu opremu istraživačkog rada u MS Excelu, Adobe Photoshopu (Gimpu) i Corel Draw (InkScape)
• Napisati formalno korektno rad u MS Wordu i u LaTeXu.
• Primijeniti znanstvene i etičke norme u oblikovanju pisanoga rada.

• Osobitosti pisanja akademskim i znanstvenim stilom
• Pravopisne, gramatičke, stilske, logičke i tehničke norme u izradi pisanih radova. Funkcionalni stilovi u hrvatskom jeziku, karakteristike znanstvenoga stila, ciljevi i vrste akademskih tekstova, sličnosti i razlike između humanističkih i društvenih znanosti.
• Struktura znanstvenih tekstova u društvenim i humanističkim znanostima. Specifičnost stilova logike i kognitivne znanosti.
• Pretraga dostupnih baza podataka i ostalih bibliografskih izvora, uspoređivanje i odabir relevantnih izvora. Bibliografske norme, vrste izvora, navođenje i upućivanje na izvore, svrha izvora, svrha bilježaka, sastavljanje bibliografskog popisa.
• Prikupljanje i evaluacija literature. Izvori i upitnik za čitanje.
• Razrada teme, odabir naslova, nacrt i struktura rada, podjela poglavlja, svrha i način pisanja sažetka rada.
• Postavljanje problema i glavne hipoteze rada, svrha i način pisanja uvoda i zaključka rada. Logička struktura teksta i argumenata, prihvaćanje i odbacivanje argumentacije, povezivanje tvrdnji i argumenata, iznošenje i uspoređivanje stavova.
• Upute za citiranje i načini citiranja.
• Izrada i formatiranje slika i grafikona u MS Excelu, Gimpu/Photoshopu, Corel Draw-u i InkScapeu.
• Rad s tablicama, grafovima, uporaba audio-vizualne građe i grafičko oblikovanje teksta u MS Wordu i njegovim klonovima.
• Formatiranje teksta i bibliografije u LaTeXu.
• Formatiranje tablica, slika i simbola u LaTeXu. BibTeX.
• Etički kodeks i norme znanstvene i akademske zajednice, problem plagijata i autoplagijata.
• Pregled izrade cjelokupnog seminarskog rada.
• Primjeri dobre i loše prakse u pisanju radova.

• Evergreen, S. D. H. (2017). Effective Data Visualization: The Right Chart for the Right Data, Los Angeles: Sage
• Oetiker, P., Partl, H., Hyna, I., Schlegl, E. (2018). The Not So Short Introduction to Latex2E, Tobias Oetiker and Contributors
• Johnson, A. P. (2003). A Short Guide to Academic Writing, Lanham, Md: University Press of America

Ovaj se predmet bavi odnosom jezika i njegova konteksta. Što god izrekli i napisali, značenjski je nepotpuno dok se ne uklopi u konkretnu situaciju (npr. vrijeme, mjesto, svrha, prethodni događaji, sudionici). Usvajajući osnovne pojmove pragmatičke teorije i analize, naučit ćemo kako ljudi izrečene ili napisane riječi upotpunjavaju kontekstualnim informacijama i tako dobivaju cjelovitu poruku. Kroz raspravu i radionice osvješćivat ćemo do koje je mjere naša svakodnevna jezična komunikacija ovisna o kontekstu, ali i to kako je manipulacija vezama između jezične i izvanjezične stvarnosti ključna za domene kao što su humor, reklame i politička polemika. Naučit ćemo kako ljudi koji dolaze iz različitih kultura često različito razumijevaju iste iskaze. Kroz teoriju govornih činova promotrit ćemo načine na koje se, ako su za to zadovoljeni određeni uvjeti, jezikom može mijenjati stvarnost. Teorija uljudnosti pokazat će nam kako se kroz jezik ostvaruju hijerarhijski međuljudski odnosi.

Pragmatika će nam omogućiti bolje razumijevanje mehanizama verbalne komunikacije, a ono će nam pomoći i u uobličavanju vlastitoga jezika i u izgradnji kritičkog pristupa svemu što čujemo ili pročitamo.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Objasniti razliku između izrečenog i neizrečenog dijela poruke
• Prepoznati načine na koje se jezikom mijenja stvarnost pomoću govornih činova
• Analizirati komunikacijsku dinamiku pomoću pragmatičkih koncepata
• Objasniti načine na koje se jezično ostvaruju uljudnost i neuljudnost
• Objasniti na temelju pragmatike pojave tradicionalno promatrane u kontekstu domena kao što su stil, retorika i logičke pogreške
• Objasniti primjere međukulturnih razlika u komunikaciji

• Uvod u predmet: mjesto pragmatike u odnosu na ostala područja znanja, osvrt na njezin nastanak i povijest
• Kontekst, kotekst i presupozicije
• Deiksa i ostale vrste referencije
• Griceovo načelo suradnje, implikatura
• Seminarska radionica: pragmatika i humor
• Pragmatics and discourse, pragmatic markers
• Uljudnost i neuljudnost
• Kolokvij I
• Govorni činovi (I)
• Govorni činovi (II)
• Seminarska radionica: pragmatika i javni diskurs
• Međukulturna pragmatika
• Historijska pragmatika
• Kolokvij II
• Zaključna rasprava

• Joan Cutting, Kenneth Fordyce (2020). Pragmatics, Routledge English Language Introductions
• George Yule, H. G. Widdowson (1996). Pragmatics, Oxford University Press

Cilj kolegija je doći do poznavanja rimskih religijskih običaja, propisa i svećenstva, pregleda osobina i oblika štovanja glavnih božanstava te viđenja razvoja religije od onoga što se zna o izvornoj rimskoj do kršćanstva preko različitih utjecaja iz Grčke i s istoka. Naglasak će biti postavljen na izvorne aspekte rimske religije, na religijski tijek godine te na mitološke priče koje čine neizbježan dio rimske književnosti. Spominjat će se usporednice u grčkoj religiji, ali i u religijama Male Azije te Etruščana, kao i u kultovima na tlu Hrvatske. Seminar uključuje čitanje odabranih tekstova klasičnih autora vezanih uz obrađivane teme te pripremu seminarskog rada vezanog uz mitologiju. Studentske obaveze uključuju: pohađanje nastave, pripremu odabranih tekstova i izlaganje obrađenog mita, te ispit nakon odslušanog semestra.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Nabrojati najvažnije karakteristike i božanstva grčke i rimske religije.
• Prepričati najpoznatije mitove Grčke i Rima
• Prepoznati religijske elemente i aluzije u djelima klasičnih autora i hrvatskih latinista
• Razumjeti religijske pozadine tekstova klasičnih autora te vjerovanja i običaja spominjanih u tekstovima
• Izraditi prijevod i kritički komentar latinskih tekstova s osvrtom na religiju.

• Na uvodnom se satu prepričava mit o stvaranju svijeta i prvim bogovima u raznim kulturama, od Babilona do Rima, a daje se i pregled rimskog kalendara te rimskih stava o religiji općenito.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu martu te Ares / Mars (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Eneji, Romulu i Remu, Amoru i Psihi.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu aprilu te Afrodita / Venera (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Atalanti, Pigmalionu, Piramu i Tizbi, Parisovom sudu, Heleni i Trojanskom ratu.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu maju te Hermes / Merkur (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Hermafroditu, Panu, Sizifu, Atridima / Orestu.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu juniju te Hera / Junona (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Iksionu, Argu i Iji, Heraklu.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu juliju te Apolon (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Dafne, Marsiji, Hijacint, Alkestidi, Asklepiju, Orfeju, Kasandri, Ionu, Aristeju.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu augustu te Posejdon / Neptun i Hefest / Vulkan (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Kastoru i Poluksu, Polifemu, Tantalu, Pelopu, Erihtoniju, Ahilejevom oružju.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu septembru te Zeus / Jupiter (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Metidi, Prometeju, Pandori, Europi, Iji i Ganimedu. 9. Obrađuju se svetkovine u mjesecu oktobru te Atena / Minerva (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Paladi, Perzeju, Jazonu, Diomedu, Belerofontu, Arahni, Odiseju.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu novembru te Artemida/ Dijana (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Akteonu, Ifigeniji, Kalisto i Arkadu, Fedri i Hipolitu, Niobi, Orionu.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu decembru te Demetra / Cerera i Hestija / Vesta (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Saturnu, Triptolemu i Tiresiji.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu januaru te Jan (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Edipu, Antigoni, Sedmorici protiv Tebe i Epigonima.
• Obrađuju se svetkovine u mjesecu februaru te Pluton (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Perzefoni, Eaku, silascima u podzemlje i kaznama u podzemlju.
• Obrađuju se Dioniz te ostala manja rimska božanstva (izgled, funkcije, atributi, životni suputnici, svetkovine, usporednice i vezane mitološke priče). Seminarski radovi o Semeli, Dedalu i Ikaru, Tezeju i Minotauru, Arijadni.
• Tema po izboru studenata

Jedan je od ciljeva kolegija upoznati studente s osnovnim konceptima odnosa s javnošću: s onim konceptima koji bi trebali biti napušteni kao i sa suvremenim konceptom odnosa s javnošću. Glavni je cilj kolegija predstaviti komunikaciju organizacija upravo kroz suvremeni model odnosa s javnošću. Tako će kolegij nakon glavnih teoretskih postavki približiti studentima sam proces komunikacije institucija te pravila koja vrijede u tom procesu prema suvremenim komunikacijskim teorijama i istraživanjima s područja odnosa s javnošću. Također, jedan je od ciljeva kolegija i probuditi kod studenata zanimanje i svijest o etičkim aspektima rada u odnosima s javnošću.

• Definirati suvremeni koncept odnosa s javnošću
• Definirati najvažnije pojmove u odnosima s javnošću
• Objasniti najvažnije teorije komunikacije relevantne za odnose s javnošću
• Primijeniti komunikacijske teorije na odnose s javnošću
• Objasniti suvremena istraživanja s područja odnosa s javnošću
• Definirati proces upravljanja u odnosima s javnošću
• Opisati pojedine faze procesa upravljanja u odnosima s javnošću

• Pregled kolegija i nastavnih obveza, pojam i definiranje odnosa s javnošću
• Razjašnjavanje pojmova: odnosi s javnošću / tiskovna agentura / novinarstvo /
• oglašavanje / propaganda / marketing.
• Aktualna situacija struke: profil djelatnika u odnosima s javnošću,
• zapošljavanje, poslodavci, obrazovanje.
• Aktualna situacija struke: pregled odnosa s javnošću prema djelatnostima,
• uloge u odnosima s javnošću.
• Povijesni razvoj odnosa s javnošću (SAD, Europa, Hrvatska).
• Položaj odjela za odnose s javnošću u organizaciji; razlika između linijskih i
• stožernih menadžera; razlika između unutarnje, vanjske i mješovite strukture
• odnosa s javnošću.
• Odnosi s javnošću kao znanstvena disciplina; teorija sustava: razlika između
• sustava i podsustava, razlika između zatvorenih i otvorenih sustava.
• Komunikacija i javno mnijenje: Lippmann i javno mnijenje, komunikacijski
• model Shannona i Weavera, Schrammov komunikacijski model u korelaciji s
• komunikacijskim modelom odnosa s javnošću Cutlipa i Centera.
• Komunikacija i javno mnijenje: teorija stereotipa, agenda setting theory, teorija
• spirale šutnje.
• Komunikacija i javno mnijenje: situacijska teorija o javnostima (Grunig).
• Odnosi s javnošću prema teoriji izvrsnosti Jamesa Gruniga i teorijski
• komunikacijski model Luke Brajnovića.
• Prva faza upravljanja odnosa s javnošću prema Cutlipu i Centeru: istraživanje.
• Druga faza upravljanja odnosa s javnošću prema Cutlipu i Centeru: planiranje.
• Treća faza upravljanja odnosa s javnošću prema Cutlipu i Centeru: akcija,
• osnovne vrste tehnika i alata.
• Četvrta faza upravljanja odnosa s javnošću prema Cutlipu i Centeru: mjerenje.

• Tomić, Zoran (216). Odnosi s javnošću - teorija i praksa, Synopsis
• Cutlip, Scott; Center, Allen; Broom, Glen (2003). Odnosi s javnošću, Mate
• Verčič Tkalac, Ana (2016). Odnosi s javnošću, HUOJ
• Theaker, Alison (2007). Priručnik za odnose s javnošću, HUOJ
• Tench, Ralph; Yeomans, Liz (2009). Otkrivanje odnosa s javnošću, HUOJ
• Skoko, Božo (2006). Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću, MPR

Razvoj demokratskih promjena kao preduvjet i temelj nastanke moderne Republike Hrvatske važna je tema za razumijevanje suvremenog hrvatskog društva. Ovo razdoblje obuhvaća više od deset godina tijekom kojih je Hrvatska prošla put od administrativne cjeline u okviru socijalističke Jugoslavije do samostalne i međunarodno priznate države. Zbog važnosti ove teme nužno je definirati i logički povezati ključne aktere, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini, koji su utjecali na stvaranje samostalne Hrvatske, ali i na njezino profiliranje kao parlamentarne demokratske države. Iz tog razloga, ovaj kolegij ima kao cilj popuniti historiografsku prazninu koja im je do sada nedostajala o ovoj važnoj temi, te studentima diplomskog studija povijesti pružiti temeljne podatke putem kojih bi shvatili karakter društva u kojem žive.

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Opisati i detektirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa
• Opisati i raspraviti kontekst povijesnih događaja na mikro i makro razini
• Povezati i samostalno zaključivati o događajima i procesima
• Opisati i uključiti interdisciplinirano promišljanje određene povijesne teme
• Analizirati pojedine zaključke o povijesnim procesima
• Definirati posebnost povijesnog razdoblja

• Socijalistička Jugoslavija od smrti Josipa Broza Tita do dolaska Mihaila Gorbačova na vlast u Sovjetskom Savezu
• Politika Mihaila Gorbačova i njezine posljedice na komunističke režime u Europi – Memorandum SANU
• Biografija dr. Franje Tuđmana od kraja 60-ih do sloma komunizma u Europi
• XIV. sjednica SKJ i prvi višestranački izbori u Jugoslaviji
• Reorganizacija Jugoslavenske narodne armije krajem 80-ih i njezini planovi
• Početak srpske oružane pobune u Hrvatskoj
• Božićni Ustav i njegovo značenje – što je napisano a što je pogrešno interpretirano
• Povratak iseljene Hrvatske u Domovinu
• Tri neuspješna državna udara u Hrvatskoj od strane Jugoslavenske narodne armije
• Sastanak dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu i Tikvešu
• Hrvatsko-slovenska inicijativa o proglašenju neovisnosti
• Međunarodna zajednica i tromjesečni moratorij o hrvatskoj neovisnosti
• Značaj 8. 10. 1991. – kontekst proglašenja hrvatske državne samostalnosti
• Otvoreni rat Jugoslavenske narodne armije protiv Republike Hrvatske i njezinih građana
• Međunarodno priznanje Republike Hrvatske – kronologija i kontekst ključnih datuma

• Ivo Banac (1988). Nacionalno pitanje u Jugoslaviji
• Barić, Nikica (2005). Srpska pobuna u Hrvatskoj
• Davor Marijan (2017). Hrvatska 1989.-1992
• Davor Marijan (2013). Obrana i pad Vukovara
• Davor Marijan (2008). Slom Titove armije
• Najbar-Agičić, Magdalena (2013). U skladu s marksizmom ili činjenicama?

Stjecanje spoznaja i znanja o procesima i događajima vezanima za razdoblje Domovinskoga rata na području Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine

• Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
• Objasniti političke prilike koje su dovele do pokretanja agresije na Republiku Hrvatsku
• Analizirati najvažnije vojno - političke događaje koji su omogućili priznavanje Republike Hrvatske
• Definirati ključne vojne događaje koji su omogućili obranu Republike Hrvatske u razdoblju od 1990.- 1995. godine
• Opisati proces nastanka vojnih organizacija u Hrvatskoj i BiH
• Razlikovati djelovanje hrvatskog političkog rukovodstva s djelovanjem srbijanskog političkog rukovodstva na primjeru RH i BiH
• Analizirati djelovanje Hrvatske vojske u razdoblju oslobodilačkih operacija 1993.- 1995. na prostoru RH i BiH

• Upoznavanje studenata s sadržajem predmeta - opći geografski prostor o kojemu će se govoriti na predavanjima
• Hrvatska i BiH u razdoblju od 1980.- 1990. godine
• Demokratske promjene i naznake sukoba
• Hrvatska policija i ZNG; temelj Hrvatske vojske
• JNA u agresiji na Republiku Hrvatsku
• Obrana Hrvatske tijekom 1991. godine
• Hrvatska bojišta
• Širenje rata u Bosni i Hercegovini
• Rekonstrukcija Hrvatske vojske i vojne operacije tijekom 1992. godine
• 1993. Jačanje HV-a i odnos RH prema ratu u BiH
• Rat u Bosni i Hercegovini tijekom 1993. godine
• Međunarodna uloga Republike Hrvatske u rješavanju sukoba u BiH; Washingtonski sporazum
• 1994.; Pripreme HV-a za oslobađanje okupiranih dijelova RH-e
• Oslobodilačke operacije HV-a tijekom 1995. godine
• Mir u Daytonu i uloga Republike Hrvatske u okončanju rata u bivšoj Jugoslaviji

Davor Marijan (2016). Domovinski rat, Despot infinitus, Hrvatski institut za povijest

Cilj predmeta je osposobiti studente za razumijevanje povijesnog i društvenog konteksta u kojem su stvarali hrvatski latinisti, pojma Književne republike kao međunarodne baze ideja, tema i motiva u razdoblju od renesanse do modernog doba, te im pružiti uvid u recepciju djela hrvatskih autora u Hrvatskoj i izvan nje. Naglasit će se i uloga koju je, kao jezik školstva, sporazumijevanja i očuvanja nacionalnog identiteta, igrao latinski jezik, kao i uklopljenost hrvatske kulture u kretanja u suvremenoj Europi. Tako će studenti, kao budući nastavnici, moći naglašavati ulogu i važnost latinskog jezika na svim važnim poljima europske povijesti, književnosti, umjetnosti, religije: kulture i civilizacije općenito.

• Razumjeti i prevesti tekst pisan u bilo kojem razdoblju hrvatskog latiniteta i u bilo kojem funkcionalnom stilu
• Jezično komentirati tekst na latinskom jeziku i pripremiti ga za nastavu
• Analizirati djelo na latinskom jeziku književno-stilski i pripremiti ga za nastavu
• Povezati latinistički tekst s antičkom i srednjovjekovnom tradicijom
• Sintetizirati znanja o pojedinom latinističkom djelu u obliku studije ili eseja
• Kontekstualizirati latinistički tekst s obzirom na suvremene političkodruštvene prilike i osobu autora
• Predavati o djelima hrvatskih latinista s aspekta povijesti, književnosti, kulture itd
• Objasniti na koji su način hrvatski latinistički autori koji su živjeli u Hrvatskoj primali utjecaje iz europske književne republike

• Uvodni sat: pregled najvažnijih društvenih i povijesnih zbivanja u razdoblju od renesanse do modernog doba, s naglaskom na hrvatske krajeve.
• Uloga latinskog jezika u školstvu, očuvanju klasične starine i oblikovanju europskog kulturnog identiteta. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Ponovno otkriće klasika u renesansi, razvoj filološkog pristupa klasičnoj starini. Tema je popraćena primjerima iz tekstova
• Marulićeva Institucija kao jedan od prvih bestselera: tiskarstvo i distribucija knjiga te time potaknuta Humanistička revolucija. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Utjecaj pokreta devotio moderna na književnost 15. i 16. st. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Epovi hrvatskih latinista kristološke i marijanske tematike u kontekstu reformacije i katoličke obnove. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Res publica litteraria u užem smislu: pisma i razmjena ideja u književnim krugovima Europe. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Drama od srednjovjekovnih crkvenih prikazanja do sastavnog dijela isusovačkog obrazovnog sustava. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Traženje mjesta u svijetu: kartografija i genealogije temeljene na antičkim izvorima. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Zapisivanje povijesti: književni i povijesni izvori, pogotovo za mikropovijest. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Ideal žene u lirskoj književnosti. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Znanstveni tekstovi u latinskoj poeziji i prozi; slavni Dubrovčani. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Izgubljeni u prijevodu: hrvatski prevoditelji na latinski i s latinskog. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Latinski i govorni jezici, posuđenice i razvoj književnosti. Tema je popraćena primjerima iz tekstova.
• Završni sat: radionica i obrada teme po izboru studenata.

• Gortan, V. – Vratović, V. (ur.) (1969). Hrvatski latinisti I. i II. (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 2), Matica hrvatska, Zagreb
• Novaković, D. (1999). Hrvatska novolatinska književnost od 15. do 17. stoljeća“, u zborniku: Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (ur. F. Ferluga Petronio), Udine

Cilj predmeta je pružiti znanja iz područja psihometrije, što će ih osposobiti za razumijevanje metodoloških karakteristika psihologijskih testova

• Objasniti temeljne pojmove i metrijske karakteristike psihologijskih testova te
• odnose među njima.
• Analizirati i kritički procijeniti metrijske karakteristike i validacijske studije
• psihologijskih instrumenata.
• Prepoznati ograničenja u donošenju odluka temeljem testovnih rezultata koja
• proizlaze iz metrijskih osobina testova.
• Primijeniti postupke konstrukcije i validacije psihologijskog instrumenta,
• uključujući analizu zadataka, procjenu pouzdanosti i valjanosti.
• Objasniti i interpretirati individualne rezultate na testovima uzimajući u obzir
• standardizaciju i pogrešku mjerenja.
• Argumentirati prikladnost psihologijskih instrumenata u različitim
• kontekstima primjene.
• Kreirati nacrt za provjeru valjanosti psihologijskog testa

• Teorija testova određenje i značaja
• Konstrukcija kompozitnih testova
• Analiza zadataka i ukupnog rezultata
• Klasična i moderna teorija pouzdanosti; koncept pogreške mjerenja
• Metode određivanja pouzdanosti: odabir i interpretacija
• Pouzdanost heterogene baterije; korekcija zbog atenuacije
• Teorija odgovora na zadatak
• Teorijski pristupi valjanosti
• Faktorska valjanost i MTMM tehnika
• Prognostička valjanost i selekcijski problem
• Standardizacija, bodovanje i baždarenje mjernog instrumenta
• Interpretacija testovnih rezultata
• Vrednovanje razlika među individualnim rezultatima
• Analiza psiholoških profila
• Završna provjera znanja

• Anastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
• Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
• Rust, J. & Golombok, S. (2009). Modern psychometrics. London and New York: Routledge.
• Cohen, R. J. & Swerdlik, M. E. (2001). Psychological Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.
• Raykov, T & Marcoulides, G. A. (2011). Introduction to Psychometric Theory. New York: Routledge