U Hrvatskoj paneuropskoj uniji održano je predstavljanje knjige Bečko-hrvatska filološka ishodišta autora prof. emer. dr. sc. Alojza Jembriha. Predstavljanje knjige organizirali su Hrvatska paneuropska unija i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Knjiga „Bečko-hrvatska filološka ishodišta“ istražuje bogatstvo intelektualnih i kulturnih veza između Beča i Hrvatske, s posebnim naglaskom na filološke i povijesne aspekte tih odnosa od 16. do 20. stoljeća. Autor u knjizi analizira značenje Beča kao središta intelektualne i kulturne razmjene, koje je kroz povijest imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatske filologije, književnosti, politike, prava, filozofije, umjetnosti i kulture uopće.

Na predstavljanju knjige sudjelovali su:

- izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević, o. d. dekana Fakulteta hrvatskih studija,

- prof. dr. sc. Pavo Barišić, recenzent,

- izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, recenzent,

- prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih, autor knjige.

Na početku je pozdravnu riječ održala predsjednica Odbora za obrazovanje, znanosti i kulturu Hrvatskoga sabora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković. U svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića ona je pohvalila ovaj vrijedan izdavački pothvat autora i Fakulteta hrvatskih studija u kojemu su sažeti kao dragulji vrijedni istraživački prinosi bitni za razumijevanje hrvatske kulture u europskom kontekstu.

O. d. dekana izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević pozdravio je nazočne i istaknuo značenje istraživačkoga rada Fakulteta hrvatskih studija. S ponosom je govorio o knjizi za koju mu je dodatne informacije priredio o. d. prodekana doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić, koji je izradio kazalo imena za ovo izdanje.

Prof. dr. sc. Pavo Barišić u svom uvodu ističe da je Beč kroz povijest bio središte okupljanja intelektualaca i znanstvenika, što je pomno prikazano u knjizi. Beč je također bio ključni grad u povijesti Paneuropske unije, koja je tamo osnovana, a knjiga detaljno prikazuje povezanost tih političkih i kulturnih događanja s razvojem hrvatske filologije. Usporedio je istraživanja autora Jembriha s kaleidoskopom jer se u ovoj knjizi otvaraju pod produbljenim istraživačkim zrcalom drugačije boje i baca novo svjetlo na nepoznate ili manje poznate događaje, osobnosti i djela iz hrvatske i europske povijesti.

Izv. prof. dr. sc. Darko Vitek govorio je o spoznajnoj perspektivi koju otvara čitanje ove knjige u kojoj se na inovativan način razmatra zbivanje između imperija sa središtem u Beču i Otomanskoga imperija, gdje je Hrvatska odigrala značajnu ulogu. Ispripovijedao je anegdotu o autoru Jembrihu koji u Hrvatskom državnom arhivu i dalje neumorno prikuplja gradivo za svoje nove istraživačke pothvate i zaželio mu puno uspjeha u tome.

Autor prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih pobliže je kroz sadržaj knjige prikazao nove interpretativne perspektive koje se otvaraju njogovim istraživanjem. U knjizi razmatra i važnost Beča kao središta hrvatske filologije u vrijeme Habsburške Monarhije, posebice kroz likove poput obitelji Zrinski (Adama i Nikole), koji su bili ključni kulturni i politički akteri toga razdoblja. Kroz detaljno istraživanje intimnih povijesnih dokumenata, autor nudi novi pristup razumijevanju povijesti, osobito u kontekstu kulturnih i crkvenih utjecaja.

Djelo „Bečko-hrvatska filološka ishodišta“ donosi i analize povijesnih trenutaka, poput pogreba Rittera Vitezovića i vjenčanja Leopolda I. s Isusovcima, koji su u to vrijeme stvarali pjesme za vjenčanja među kojima se spominje i Adam Zrinski. Ove teme čine knjigu važnim doprinosom razumijevanju kulturne povijesti Hrvatske, kao i jezičnih veza između Hrvatske i Beča.

Predstavljanje je suvereno vodila studentica Fakulteta hrvatskih studija Doris Šimundić, članica Predsjedništva Hrvatske paneuropske unije. Nakon predstavljanja uslijedio je domjenak uz prodaju knjiga s prigodnim popustom.