Na prestižnom Sveučilištu Paris La-Sorbonne u Parizu u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa Au cœur du verbe: classifier, explorer, relier održanome 11. i 12. rujna 2026. znanstvenice Antonia Ordulj, Gorana Duplančić Rogošić, Goranka Blagus Bartolec i Martina Pliestić predstavile su teorijski okvir i prve primjere kategorizacije negativnog transfera proizašle iz istraživačkog projekta Višerječni izrazi u hrvatskome jeziku – leksikološki, računalnolingvistički i glotodidaktički pristup (MWE-Cro) i projekta Baza višerječnih izraza hrvatskoga jezika (VIBA). Riječ je o izlaganju Verb-Preposition Constructions as a Source of Negative Transfer in Language Acquisition: English, French, and Croatian.

Rad se oslanja na psiholingvističke modele – teoriju Jarvis i Pavlenko te Hoeyjevu teoriju leksičkog primiranja  prema kojima se govornikova mreža primiranja iz materinskog jezika (J1) ne isključuje pri obradi ciljnog jezika (J2), nego oba sustava djeluju usporedno. Ta usporedna aktivacija dovodi do negativnog transfera, odnosno jezične interferencije u kojoj govornici prenose strukture i značenja iz svojeg materinskog jezika, što rezultira pogreškama.

Istraživanje pokazuje da su glagolsko-prijedložne kolokacije osobito podložne ovom fenomenu, vjerojatno zato što su govornici manje svjesni kontrasta između J1 i J2 kad je riječ o prijedlozima kao neleksičkim elementima. To je vidljivo na primjerima poput engleskog go to work i francuskog aller au travail nasuprot hrvatskoj konstrukciji s prijedlogom na (ići na posao), ili engleskog do Pilates i francuskog faire du pilates nasuprot hrvatskom ići na pilates.

Kako bi se ovi procesi lakše primijenili u praksi, projekt povezuje teorijski pristup s računalnim alatima: analizom općih i učeničkih korpusa (dostupnih na platformi Sketch Engine i korpusa CROLTEC) razvijaju se dvije mrežne baze podataka – GLAKOL (višejezična baza s oko 3600 glagolskih kolokacija koja povezuje hrvatski s engleskim, njemačkim i poljskim) i INIKOL (baza s oko 1000 kolokacija namijenjena inojezičnim učenicima hrvatskog.

Teorijska i psiholingvistička otkrića o tome kako učimo i griješimo postaju izravno primjenjiva u glotodidaktici. Prepoznavanjem točnih mentalnih obrazaca i strategija (poput svjesnog izbjegavanja nekongruentnih izraza), nastavnici dobivaju neprocjenjive smjernice za unaprjeđenje nastave hrvatskog kao inog jezika. Ovaj projekt, koji financiraju Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) i NextGenerationEU, postavlja visoke standarde u razumijevanju višejezičnosti te nudi konkretan i moderan digitalni alat koji će olakšati ovladavanje složenim strukturama jezika govornicima diljem svijeta.