Europska povijest počiva na pepelu totalitarnih režima. Područje slobode, sigurnosti i pravde u 20. stoljeću, “stoljeću ideologija”, bilo je najizazovnije stoljeće u čitavoj ljudskoj povijesti.
Nakon Prvog svjetskog rata, u vrijeme obilježeno gospodarskom krizom, na političku pozornicu stupile su nove diktature – posebno u zemljama srednje i istočne Europe. To je bilo vrijeme kad su se pojavili fašistički i nacionalsocijalistički režimi i, već od Oktobarske revolucije 1917., komunistički totalitarizam. Završetkom Drugog svjetskog rata i propašću fašizma i nacionalsocijalizma, komunistički totalitarizam preuzeo je značajke dominantnog režima u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Dokinut je tek krajem 80-ih godina 20. stoljeća.
Totalitarni režimi koje je Europa doživjela u prošlom stoljeću obilježeni su masovnim ubojstvima i zločinima protiv čovječnosti. Uobičajen izraz za to je “grubo i sustavno kršenje temeljna ljudska prava”.
U razdoblju u kojem je komunistički režim bio jedini politički sustav, uspostavljen logikom ratnog pobjednika nakon Drugog svjetskog rata, a ne odabirom građana, hrvatsko stanovništvo izvrgnuto je likvidacijama, montiranim sudskim procesima, konfiskaciji imovine te raznim drugim oblicima diskriminacije. Svi koji nisu bili aktivni podupiratelji režima označeni su kao njegovi protivnici. Ovakve postupke doživjeli su izravno ili neizravno veliki broj Europljana koji su rođeni prije pada Berlinskog zida. Iako, postoje temeljne razlike, što treba precizno definirati.
Projekt "Europsko sjećanje za europsku budućnost: Komunistički zločini", ima za cilj rasvijetliti i osvijestiti specifična kršenja ljudskih prava provedena od strane komunističkog režima i njegovih protagonista, kao dominantne vojne i političke nomenklature na hrvatskim povijesnim prostorima u drugoj polovici 20. stoljeća. Cilj je posvetiti se konkretnim, pojedinačnim slučajevima kršenja ljudskih prava te ih staviti u ispravan povijesni kontekst. Projekt se provodi kontinuirano: svake dvije godine organizira se međunarodni znanstveni skup s novim istraživačkim usko fokusiranim temama, dok se paralelno izdaje zbornik s radovima izlagača, čime je uspostavljen ritam godišnjih aktivnosti.
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu je organizirao Znanstveni skup naziva „Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini". Taj cjelodnevni skup održao se 19. lipnja u prigodi obilježavanja 75. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskih križnih puteva te civilizacijske potrebe suočavanja. Ovim važnim znanstvenim skupom Fakultet hrvatskih studija želi dati doprinos akademskoj zajednici i potaknuti naše znanstvenike da se jasno, kroz činjenice i dokumente, suoče sa zločinačkom komunističkom prošlošću.
Dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić je zahvalio organizatorima znanstvenoga skupa te pozdravio uzvanike, nastavnike i studente. Izrazio je zadovoljstvo što je ovakva tema dospjela na svjetlo dana i nadu da će se ovakve rasprave nastaviti. Ovo je prvi znanstveni skup na našemu Fakultetu usmjeren prema temi sjećanja na europsku prošlost i osobito na žrtve komunizma, ali i promišljanje na europsku budućnost. Pročitajte više.
Članica Organizacijskoga odbora doc. dr. sc. Vlatka Vukelić je istaknula da se ovim znanstvenim skupom javnosti žele iznijeti najnovija znanstvena istraživanje koja Fakultet hrvatskih studija „želi pokloniti 75. obljetnici početka masovnih ubojstava na Bleiburgu i golemog kršenja ljudskih prava".