Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Među djelatnosti Fakulteta hrvatskih studija pripada znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost s posebnim fokusom na hrvatsku jezik.

Centar za učenje hrvatskoga jezika osnovan je odlukom Fakultetskoga vijeća 4. prosinca 2020. o donošenju Statuta Fakulteta hrvatskih studija. Njime je određen kao ustrojna jedinica Fakulteta koja se bavi nastavnim i stručnim radom te razvijanjem stručnih i inih studijskih programa u povezanosti s praksom, izvodi program osposobljavanja i usavršavanja u hrvatskom jeziku kao dio sustava cjeloživotne naobrazbe i priprema studijski program preddiplomskoga stručnoga studija hrvatskoga jezika.

U Centru se poučava hrvatski standardni jezik kao sredstvo javnoga sporazumijevanja, kao bitna sastavnica kulturnoga identiteta i nacionalno sredstvo izražavanja kulture. Svojim djelovanjem Centar promiče interkulturalnost i višejezičnost u Europi kao njezina identitetska obilježja.

Osim klasičnoga načina učenja hrvatskoga jezika u fakultetskim predavaonicama, polaznici Centra uče i usvajaju hrvatski jezik sudjelovanjem u različitim zajedničkim aktivnostima sa zaposlenicima Centra.

Voditeljica Centra: doc. dr. sc. Antonia Ordulj


09/04/2025

Doc dr. sc. Antonia Ordulj održala pozvano predavanje u Agenciji za odgoj i obrazovanje

Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je međužupanijski stručni skup na temu Planiranja i programiranja nastave hrvatskoga kao inoga jezika s obzirom na sve veći broj inojezičnih učenika u osnovnim školama. O procjeni jezično komunikacijskih sposobnosti inojezičnih učenika s obzirom na razvojna obilježja i čimbenike koji utječu na ovladavanje inim jezikom pozvano predavanje održala je i doc. dr. sc. Antonia Ordulj s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Proces ovladavanja inim jezikom vrlo je dinamično i kompleksno područje znanosti koje se bavi istraživanjem i razumijevanjem ovladavanja onih jezika koji pojedincu nisu prvi usvojeni jezik.  Dubinski uvid u ovo vrlo složeno i interdisciplinarno područje obuhvaća prepoznavanje važnosti brojnih jezičnih i nejezičnih čimbenika s direktnim utjecajem na proces ovladavanja inim jezikom. Najznačajniji se jezični čimbenici odnose na utjecaj materinskoga, ali i drugih inih jezika koje učenik poznaje te ustroj samoga jezika kojim se ovladava. Nejezični čimbenici obuhvaćaju društveni, afektivni i kulturološki kontekst ovladavanja inim jezicima, različite metode i oblike poučavanja te skup individualnih čimbenika (motivacija, strategije, strah od jezika, stavovi, nadarenost i sl.). Rano ovladavanje (hrvatskim) inim jezicima posebno je specifičan proces s obzirom na postojanje razvojnih faza tijekom ovladavanja jezikom, odstupanja koja se javljaju na svim jezičnim razinama te važnost jezičnoga unosa. Shodno tome, naglasak je na ovladavanju jezično komunikacijskom kompetencijom te osmišljavanju aktivnosti kojima će se razvijati sve jezične djelatnosti imajući u vidu heterogene skupine učenika, transdisciplinarnost i različite oblike učenja. Naposljetku, s obzirom na to da inim jezikom moraju ovladati učenici rane školske dobi, osmišljavanje aktivnosti mora zadovoljiti i kriterije kreativnosti te igrivosti kako bi jezikom ovladalo kroz igru te na zabavan i dinamičan način.

Cilj je ovoga izlaganja bio pružiti uvid u kompleksno područje ovladavanja inim jezikom s posebnim naglaskom na komunikacijsko-funkcionalni metodički model učenja i poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika u ranoj dobi te aktivnosti kojima je moguće na prirodan i zabavan način ovladati jezičnim i komunikacijskim sadržajima.

Popis obavijesti