Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori od 18. do 22. ožujka 2024. održana je u Šeljinu (Sellye) u Mađarskoj Druga zimska škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike hrvatskoga jezika izvan Hrvatske. Škola se organizira u suradnji s Osnovnom školom Geze Kissa iz Šeljina, koje je ravnatelj Robert Ronta. Voditeljica projekta i Zimske škole je prof. dr. sc. Sanja Vulić.
Otvaranju Škole nazočili su generalni konzul Republike Hrvatske Drago Horvat, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, zastupnik Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga, ravnateljica Školskoga centra Miroslava Krleže u Pečuhu Janja Živković te mnogi nastavnici hrvatskoga jezika u Mađarskoj. Prigodni kulturni program na hrvatskom jeziku priredila je učiteljica Rita Ronta s učenicima različitih uzrasta koji imaju hrvatski jezik kao nastavni predmet u školi.
Profesorica Vulić držala je na Zimskoj školi predavanja iz leksikologije i onomastike, a asistentica Lidija Bogović jezične vježbe. U okviru Škole održana je i radionica hrvatskoga folklora koju su vodili student Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatologije Ivan Ivančan i student Diplomskoga studija kroatologije Martin Ivančan. U okviru Škole realiziran je i studijski izlet u Kapošvar.
Škola je imala ukupno 26 polaznika – nastavnika hrvatskoga jezika izvan Hrvatske. Pohvalili su program Škole kao vrlo zanimljiv i poučan, a cjelokupni rad Škole smatraju vrlo uspješnim.
Škola je realizirana zahvaljujući novčanoj potpori suorganizatora u Šeljinu, Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.
Opširan prilog o radu Zimske škole emitiran je 21. ožujka u radijskoj emisiji Hrvatima izvan domovine, koja je središnja emisija Glasa Hrvatske, međunarodnoga programa HRT-a. O radu Škole također je izvijestio Hrvatski radio iz Mađarske te Hrvatski program Mađarske radiotelevezije.
