Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U Zagrebu je od 15. do 18 studenoga 2023. održan Svjetski festival hrvatske književnosti. Prva dva dana petoga po redu Festivala odvijala su se u Zagrebu, u prostorima Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatske matice iseljenika. Drugi dan Festivala, 16. studenoga 2023., bio je posvećen hrvatskim manjinskim zajednicama. Poslijepodnevna sekcija tematski je bila rezervirana za kulturnu baštinu Hrvata u Boki kotorskoj i Svebarju, a počela je izlaganjem prof. Vulić „O jezičnim zanimljivostima u mjesnim govorima i pisanom jeziku Hrvata u Boki kotorskoj i u Svebarju“.
Dne 17. studenoga održan je u Hrvatskoj matici iseljenika dvadeset i osmi po redu Forum hrvatskih manjina, ove godine na temu Veze hrvatskih manjinskih zajednica s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama u RH u desetljeću hrvatskoga članstva u Europskoj uniji. Sudionici su bili iz svih hrvatskih manjinskih zajednica, a među malim brojem pozvanih izlagača iz Republike Hrvatske bila je prof. Vulić koja je govorila o aktivnostima na projektu Suradnja s hrvatskim manjinskim zajednicama u dijaspori, kojega je voditeljica.
Idućega dana, 18. studenoga, u Cerknici u Sloveniji održana je peta po redu Mednarodna konferenca „Jezik kot temelj narodne identitete. Vzgoja za ljubezen do domovine in države“. Prof. Vulić je, kao jedna od dviju pozvanih sudionica iz Hrvatske, održala referat „Hrvatski jezik u 16. stoljeću“.
