Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Profesorica Sanja Vulić Vranković dobila je u Subotici u Vojvodini Nagradu za životno djelo „Balint Vujkov Dida“. Riječ je o nagradi koju Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova dodjeljuje najistaknutijim znanstvenicima koji istražuju jezik i književnost Hrvata u manjinskim zajednicama od Austrije i Slovačke do Rumunjske, a posebice u Vojvodini. Profesorica Vulić nagrađena je za svoj višedesetljetni rad na tom području. Nagrada joj je uručena 27. listopada 2023. na svečanosti u Gradskoj kući u Subotici, na kojoj su nazočili istaknuti predstavnici bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Vojvodini te predstavnici Hrvata iz svih manjinskih zajednica, uključujući Ivana Gugana, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Nagradu prof. Vulić uručile su Katarina Čeliković, predsjednica Organizacijskoga odbora Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova i Nevena Vujkov, unuka Balinta Vujkova, zaslužnoga istraživača hrvatskih manjinskih zajednica.
O dodjeli nagrade izvijestile su hrvatske redakcije televizijskih programa u Vojvodini, Mađarskoj i Austriji, također Hrvatski radio u emisiji Glas Hrvatske, a vijest je objavljena i na brojnim portalima te u manjinskim novinama (Panonski list u Austriji, Hrvatska riječ u Vojvodini).
Profesorica Vulić također je održala pozvano prvo plenarno izlaganje na ovogodišnjim 22. Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova.
