Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ugledni hrvatski iseljenici Janko Perić i prof. emer. dr. sc. Vinko Grubišić pisali su 13. prosinca 2021. ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Darku Horvatu. Ističu kako je Fakultet hrvatskih studija vrijedan i inovativan fakultet i jedna od najvažnijih kulturnih ustanova u današnjoj Hrvatskoj. Traže energično sprječavanje rušilačkih namjera vlasti na kampusu Borongaj. Pismo prenosimo u cijelosti.
Poštovani gospodine Ministre,
Vijest o rušenju triju zgrada, tj. zgrade 59., 60. i 61. Fakulteta hrvatskih studija ne može se ničim drugim objasniti nego nastojanjem sadašnje zagrebačke vlasti da se upropasti sve što je hrvatsko.
U današnjoj Hrvatskoj jedna od najznačajnijih kulturnih institucija svakako je Fakultet hrvatskih studija, na kojemu se proučava i predaje hrvatski jezik i kultura, nepatvorena hrvatska povijest, utemeljena jedino na dokumentima i činjenicama, koja obuhvaća i povijest hrvatske emigracije.
Kao da nekomu smeta proučavanje prošlosti i budućnosti onih Hrvata koji žive izvan Hrvatske i njihovih potomaka, koji su nesebično mogli i znali pomagati Hrvatskoj, te promovirati njezine interese. Najvećma baš onda kad je Hrvatskoj ta pomoć i promocija bila najpotrebnija.
S velikom žalošću konstatiramo da novoizabrana vlast u hrvatskom glavnom gradu, koji obuhvaća gotovo četvrtinu hrvatskog naroda, kao što se to događalo u teškim povijesnim hrvatskim vremenima, uništava sve hrvatske vrijednosti, pa tako nastoji uništiti i Fakultet hrvatskih studija, sasvim nepotrebnim rušenjem značajnih zgrada na kampusu Borongaj i svesti taj tako vrijedni i inovativni fakultet na što beznačajniju ustanovu.
Nadamo se da će Vaše ministarstvo energično spriječiti pokušaj rušitelja tih veoma značajnih hrvatskih višedesetljetnih napora, jer kao što je poznato, na Borongaju ima dosta prostora za gradnju novih zgrada.
Uz nadu da će se ovoj neviđenoj rušilačkoj namjeri stati na kraj, srdačno Vas pozdravljaju
Janko Perić, federalni kanadski zastupnik od 1993. do 2004. godine
Vinko Grubišić, professor emeritus, Sveučilište Waterloo, Kanada, dopisni član HAZU