Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Prešućene stranice hrvatske književnosti u komunističko doba
U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ u Križevcima u subotu 24. listopada 2020. održan je četvrti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba“. Cilj je znanstvenoga skupa bio znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.
Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. Tanje Baran koja je zaželjela dobrodošlicu okupljenima predstavljajući Križevce kao jedan od ključnih središta hrvatske duhovne kulture. Ispripovijedala je da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju znanstvenoga skupa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti dr. Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“).
Okupljene su u ime domaćina pozdravili predsjednik Odbora za obrazovanje i kulturu Grada Križevaca dr. Dejan Pernjak, križevački vladika mons. Milan Stipić te izaslanik bjelovarsko-križevačkoga biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka križevački župnik Stjepan Soviček. Uputili su srdačnu dobrodošlicu znanstvenicima i snažne riječi potpore organizatorima simpozija.
Suorganizatorske poruke u ime Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i dekana prof. dr. Pave Barišića izrekao je prodekan za znanost izv. prof. dr. Ivo Džinić, a govorio je i predsjednik Organizacijskoga odbora, predstojnik Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. Danijel Labaš. Pročitano je i pismo potpore v. d. direktora i glavnoga urednika Glasa Koncila Branimira Stanića. Izrečena je topla zahvala nedavno umirovljenom o. d. direktora i glavnom uredniku Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniću za sva dobra koja je kao jedan od inicijatora i član Organizacijskoga odbora činio za simpozij, koji se od 2014. svake druge godine održava u Križevcima, ali i za sva dobra koja je kao počasni Križevčanin činio za kulturne i vjerske sadržaje u starom kraljevskom gradu podno Kalnika.
Tom je prigodom okupljenima podijeljen časopis „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija u kojem su nedavno objavljeni radovi s trećega znanstvenoga skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ održana u Križevcima prije dvije godine, a svima je okupljenima darovana i knjiga književnosti više autora o Stjepanu Kranjčiću „Rasijana ljubav“.
Nakon svečanosti otvorenja prvu je sesiju znanstvenoga skupa započeo Dean Slavić pozvanim predavanjem Kršćanstvo i Budakovo „Ognjište“. O dramatskim strukturama u prikazanjima Rajmunda Kuparea govorio je Boris Beck. Ana Biočić i Iva Felbar Mršić predstavile su Vilima Keilbacha s tomizmom u vremenu komunizma, a Pavao Crnjac izabrane pjesme svećenika Mirka Validžića. U svom izlaganju Marina Katinić osvrnula se na trostruki etički senzibilitet u djelima Side Košutić, dok je Danijel Labaš govorio o ulozi Hrvatske revije u očuvanju i promicanju kršćanstvom nadahnutih tekstova izbjeglih novinara, publicista i književnika u njezinom prvom emigrantskom desetljeću (1951. – 1961.). Vladimir Lončarević predstavio je književne priloge u listu „Gore srca“ (1946. – 1952.), a Sanja Nikčević drame svećenika Ivana Zidruma. U posljednjem prijepodnevnom izlaganju Suzana Peran i Anja Raguž govorile su o ulozi kršćanske obiteljske revije „Kana“ u očuvanju i promidžbi hrvatske kršćanske književnosti.
Poslijepodnevni dio programa započela je Izabela Potnar Mijić izlaganjem o domoljublju, čovjekoljublju i vjeri u romanima Jagode Truhelke, Sanja Medven predstavila je biblijski intertekst u romanu „Smrt gospodina Medara“ Ivana Dragojevića. Kulturno djelovanje mons. Bože Milanovića osvijetlila je Ana Tolić, a o pjesniku Mati Marčinku govorio je Petar Bilobrk. Uslijedilo je izlaganje Luke Tripala Alias Job: alternativni pristup proučavanju pjesničkoga autorstva na primjeru Joje Ricova. Željko Vegh predstavio je Lički grudobran – nepostojeću knjigu i njezine nepoželjne autore i urednika, a skup je zatvorila Tamara Bodor izlaganjem o odnosu književnih kritičara prema djelima Ante Jakšića.
Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2021. godine.
Organizacijski i programski znanstveni su skup potpisali: prof. dr. sc. Danijel Labaš kao predsjednik Organizacijskog odbora, Tamara Bodor kao tajnica, te članovi: dr. sc. Matijas Baković, dr. sc. Tanja Baran, izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, izv. prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, mons. Ivan Miklenić i Branimir Stanić. Potporu skupu dali su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grada Križevci i poduzeće KTC d. d.
