Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ovogodišnja Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore održana je u gradu Krku od 13. do 20. srpnja 2019. Škola se organizira u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Predsjednica Organizacijskoga odbora Ljetne škole je prof. dr. sc. Sanja Vulić, koja je ujedno i voditeljica Škole i projekta, a članovi Organizacijskoga odbora su asistentica Lidija Bogović, mag. croat. i gosp. Petar Kopanica, predsjednik Udruge Knezovi Krčki Frankopani, koja je ponovo bila suorganizator Ljetne škole.
Ove su se godine na Ljetnoj školi okupili Hrvati iz različitih dijelova južne Mađarske, tj. iz Pomurja (iz Kerestura), iz Podravine (iz Martinaca), iz Baranje (iz Pečuha, Šeljina i Udvara). Svi su nazočili svečanomu otvaranju Ljetne škole, koje je uljepšao knez Mikula IV. Frankopan (Petar Kopanica) sa svojom pratnjom (članovima Udruge). Članovi Udruge bili su u svom svečanom ruhu, s povijesnim zastavama knezova Krčkih i otoka Krka. U Maloj gradskoj vijećnici, koju je Grad Krk velikodušno ustupio Ljetnoj školi za nastavne potrebe tijekom trajanja Škole, tom su prigodom održani i pozdravni govori. Prof. Vulić je istaknula izvrsnu suradnju s Hrvatima u Mađarskoj te značajnu potporu koju cjelokupnomu projektu Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, pa tako i Ljetnoj školi pruža pročelnik Hrvatskih studija prof. dr. sc. Mario Grčević. Također je zahvalila Udruzi Knezovi Krčki Frankopani na pomoći u organizaciji Škole. Slijedio je pozdravni govor glavnoga tajnika Hrvatskih studija gosp. Tomislava Vodičke, koji je također izrazio veliko zadovoljstvo zbog potpore koju Ljetnoj školi pruža Grad Krk, a posebice Udruga Knezovi Krčki Frankopani. Ujedno je prenio pozdrave pročelnika Hrvatskih studija prof. Grčevića. U ime suorganizatora nazočnima se obratio knez Mikula IV. Frankopan.
Najveći dio nastave na Školi bio je rezerviran za svakodnevne vježbe iz hrvatskoga pravopisa i gramatike, koje su se odvijale u dvjema usporednim skupinama. U jednoj je vježbe vodila prof. Vulić, a u drugoj L. Bogović. Usto je prof. Vulić održala dva predavanja za polaznike Škole, jedno o knezu Bernardinu Frankopanu, a drugo o njegovu suvremeniku Marku Maruliću. Osim vježbi i predavanja, na Školi je održana i Radionica Stvaranje školskih novina, koju je vodila Jelena Gazivoda, mag. kroat., koja je, kao i L. Bogović, članica projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori.
Na Školi se poklanja velika pozornost ne samo nastavi koja se odvija u zatvorenom prostoru nego također terenskoj nastavi i izletima s ciljem upoznavanja kulturne baštine otoka Krka. Ove su godine sudionici Ljetne škole ponovo imali priliku posjetiti otočić Košljun, gdje ih je pozdravio i kratko izlaganje održao gvardijan o. Diego Deklić. Bila je to ujedno prigoda za sudjelovanje u nedjeljnoj sv. misi, te zatim za obilazak samostanskih muzejskih zbirki i šetnju otočićem. Na drugom su izletu sudionici Ljetne škole razgledali Sveti Dunat te zatim posjetili etno kuću u Korniću i crkvu u Lakmartinu koja je posvećena sv. Antunu Padovanskomu, odnosno, kako se na otoku veli, sv. Antonu. Na trećem su izletu pješačili kroz šumu do najstarije frankopanske utvrde poznate pod imenima Rovoznik i Gradec u Općini Vrbnik, te su u toj utvrdi pratili zanimljivu kulturnu priredbu Gradec na misečini, na kraju koje je knez Mikula IV. Frankopan uručio Ljetnoj školi svečanu Povelju Knezova Krčkih Frankopana. Četvrti i posljednji izlet bio je u Bašku. Sudionike Škole osobito se dojmio posjet Sv. Ivanu na uzvisini povrh Baške, gdje je prigodno izlaganje održao vlč. Zvonimir Seršić.
Vlč. Seršić održao je još jedno izlaganje, i to u krčkoj katedrali i s njom spojenoj crkvi sv. Kvirina, gdje su sudionici Škole razgledali zanimljive eksponate sakralnoga sadržaja. Nije izostala ni šetnja s obilaskom kulturnih znamenitosti grada Krka i upoznavanjem s poviješću Grada, na koju je polaznike Škole povela prof. Vulić.
Polaznici Ljetne škole ponovo su na kraju Škole imali prigodu izraziti svoje dojmove o Školi, a ti su dojmovi i ove godine bili izrazito pozitivni. Škola je završila podjelom prigodnih knjiga o otoku Krku, koje je polaznicima uručio knez. Mikula IV. Frankopan.
