Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu organiziraju Znanstveno - stručni skup
„Biblioterapija u nastavi književnosti“
Skup će se održati 9. i 10. studenoga 2018. u knjižnici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Organizatori skupa su Odsjek za kroatologiju i Odsjek za edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika.
Tema Skupa motivirana je nedavnim istraživanjima i vrlo zanimljivim rezultatima istraživanja koja su provedena u sklopu projekta popularizacije znanosti „Biblioterapijske kompetencije u nastavi književnosti“.
Predavači i predavanja na Skupu su (redom izlaganja na Skupu):
Nina Lekić, mag. educ. croat.
Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji
Biblioterapijske kompetencije u nastavi književnosti
prof. dr. sc. Estela Banov, Tatjana Rogina
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za kroatistiku
Interes za biblioterapiju kod studenata nastavničkog smjera diplomskih studija
na Odsjeku za kroatistiku u Rijeci
prof. dr. sc. Karol Visinko
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za kroatistiku
Poslovično blago u biblioterapiji
Ivan Miškulin, Filip Kušter, Roberta Špoljarić
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za kroatistiku
Nije teško ustima bubnjati, Gdje je kome mjesto i tko je kakav (recitali)
doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana, doc. dr. sc. Sandra Kadum, Barbara Grgec
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Učenička recepcija na primjeru djela „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ u suvremenom kontekstu
mr. sc. Ivana Bašić, prof.
Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju
Komunikacijsko značenje metafore putovanja u nastavi književnosti
dr. sc. Ljiljana Sabljak
Knjižnica grada Zagreba
Uloga emocija u procesu interpretacije književnog djela vođenim čitanjem
Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.
Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji
Psihologija čitanja: kako motivirati male čitače?
Valentina Mašić, mag. rehab. educ.
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet
Gregor Samsa u ulozi osobe s invaliditetom
Dragica Dujmović Markusi, prof.
Gimnazija Lucijana Vranjina
Čitatelj književnoga teksta između emocija i „istine“: interpretacija bajke Ivane Brlić-Mažuranić Kako je Potjeh tražio istinu u srednjoj školi (gimnazijski program)
Suzana Ruško, prof.
Osnovna škola Šestine
Biblioterapijsko vođeno čitanje
mr. sc. Jasna Košćak, prof.
XVI. gimnazija
Gundulićeve Suze sina razmetnoga u suvremenom čitanju
doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana, doc. dr. sc. Sandra Kadum, Daniela Lovreković
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Zastupljenost lektirnih naslova u školskoj knjižnici kao kriterij odabira učitelja za obvezan popis lektire
Milena Ajduković
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Novi Zagreb
Razgovarati o knjigama? O, da!
Iskustvo Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb
Iva Klak Mršić, Keti Krpan, Jelena Pisačić
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Jelkovec, Knjižnica Selčina, Knjižnica Dubec
Uloga biblioterapije u narodnoj knjižnici
Iva Ćalić, mag. edu. hist., dipl. bibl.
Ružica Grbešić, mag. edu. croat., mag. edu. soc., dipl. bibl.
Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji
Biblioterapijsko čitanje bajki Hansa Christiana Andersena u Dječjem vrtiću „Šegert Hlapić“
doc. dr. sc. Davor Piskač
Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji
Razlika između biblioterapije i literarne biblioterapije
Na kraju će se skupa održati i prezentacija priručnika za nastavnike Rone Bušljeta i Davora Piskača Literarna biblioterapija u nastavi književnosti te će se najaviti skoro izdavanje knjige (udžbenika) iz literarne biblioterapije Davora Piskača naslova O književnosti i životu. Primjena načela literarne biblioterapije u čitateljskoj praksi.