Interpretacija književnoga teksta

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA

Interpretacija književnog teksta osvještava odnose unutar književnoga djela i kakav utjecaj ti odnosi imaju na čitatelja, društvo i razvoj književnosti i kulture općenito. Nakon odslušanog kolegija Interpretacija književnoga teksta studenti će moći: uočiti sadržajne i značenjske razlike u području književnosti i kulture. To će pridonijeti razvoju kognitivnih sposobnosti i estetskoj osjetljivosti studenata. Zahvaljujući tome studenti će moći bolje i sadržajnije razumijevati književnost u dijakronijskome i sinkronijskome presjeku.


ECTS: 5

OBVEZE STUDENATA I STUDENTICA

1. Pohađati nastavu, najmanje 10 puta
2. Čitanje zadanih lektira
3. Napisati esej
4. Pložiti pisani ispit

UVJETI ZA POTPIS

1. Prisutnost na 70% nastave
2 Predati esej do 6. 12. 2021. u 20 sati na e mail kroatologija@gmail.com

OCJENJIVANJE

Pohađanje nastave: do najviše 20% ocjene
Čitanje lektira: do najviše 20% ocjene
Esej: do najviše 30% ocjene
Pismeni ispit: do najviše 30% ocjene

ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Zaključna ocjena (kada se zbroje svi postoci pohađanja, aktivnosti i dvaju eseja)

0 do 50% = nedovoljan (1)
51 do 60% = dovoljan (2)
61 do 80% = dobar (3)
81 do 90% = vrlo dobar (4)
91 do 100% = izvrstan (5)

PISANJE ESEJA

Svaki esej se boduje bodovima od 1 do 30 (bodovi su jednaki postocima)
Esej mora sadržavati najmanje 2.000 riječi.

Iz svakoga područja esej može dobiti najviše bodova kako je naznačeno:

1. Pismenost i broj riječi (Esej ima najviše 5 pravopisnih i gramatičkih pogrešaka i esej ima više od 1200 riječi)= 2 boda
2. Uporaba jezika (Koristi se stručni jezik i metajezik na akademskoj razini)= 2 boda
3. Teorijska literatura (U popisu korištene literature navesti najmanje 2 naslova teorijske literature)= 2 boda
4. Djela iz književnosti (U popisu korištene literature navesti najmanje 1 naslov književnoga djela) = 2 boda
5. Jasno i dobro razumijevanje teme (Tema je jasno obrazložena u uvodu eseja) = 3 boda
6. Pokazivanje znanja (Najmanje tri tvrdnje u eseju su jasno navedene) = 3 boda
7. Dokazivanje znanja (Tvrdnje su dokazane uporabom teorijske literature. Ukoliko tvrdnja nije potkrijepljena teorijskom literaturom, ne dobiva se bod)= 3 boda
8. Oprimjerivanje citatima iz književnih djela (U svrhu oprimjerivanja citiraju se adekvatni dijelovi iz književnih djela, najmanje 2 citata)= 4 boda
9. Originalnost pristupu temi (Iznosi se barem jedna originalna ideja ili interpretacija u eseju)= 4 boda
10. Dokazivanje originalnih ideja (Originalna ideja ili interpretacija se mora dokazati uporabom navedene literature) = 5 bodova.


TEME ESEJA

(NAPOMENA: Uz prethodni dogovor i odobrenje predavača, bilo koji esej može biti zamijenjen prijevodom cca 30 stranica stručnoga teksta s engleskoga jezika. Predavač odabire tekst!)

Za prvi esej se može birati između okvirnih tema koje su predložene. Detaljnu temu dogovara student i nastavnik:

Okvirne teme:

1. Teorija interpretacije
2. Značenje i tumačenje
3. Hermeneutika


VAŽNA NAPOMENA!

1. Esej MORA biti poslan na e mail kroatologija@gmail.com najkasnije do dogovorenoga datuma u 20 sati. Za svaki dan kašnjenja esej gubi 20% ocjene.


SADRŽAJ PREDAVANJA I SEMINARA (PO TJEDNIMA): Uvodno predavanje
1. Uvodno predavanje
2. Hermeneutika (lektira: Platon: Alegorija o pećini)
3. Teorijsko promišljanje interpretacije
4. Osnove interpretacije
5. Komunikacijski aspekti interpretacije
6. Interpretacija lirike (lektira: Slavko Mihalić: Metamorfoza)
7. Interpretacija pjesme u prozi (lektira: Miroslav Krleža: Čežnja)
8. Interpretacija epike u stihu (lektira: Ivan Mažuranić: Smrt Smail age Čengića)
9. Interpretacija epike u prozi, roman (lektira: Patrick Suskind: Parfem)
10. Interpretacija priče (lektira: Kafka: Preobrazba)
11. Interpretacija drame; Interpretacija tragedije (lektira: Shakespeare: Hamlet)
12. Interpretacija komedije (lektira: Moliere: Škrtac)
13. Interpretacija suvremene drame (lektira: Patrick Marber: Closer)
14. Interpretacija diskurzivnih vrsta, putopis (lektira: Putopis Petar Šegedin: Staromodni zapisi iz Brugesa)
15. Interpretacija dnevnika (lektira: Dnevnik Ane Frank)

OBVEZNA LITERATURA:
Biti, Vladimir (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Natuknice: analiza teksta, antagonist i protagonist, autor, roman, biografija i autobiografija, diskurz, diskurzivne vrste, događaj, drama, dramska napetost, dramske vrste, ekspresivnost, ep, epika, estetika, fabula, karakter i karakterizacija, hermeneutika, hermeneutički krug, interpretacija, radnja, katarza, lik, lirika, lirski subjekt, metrika, versifikacija, motiv, nadinterpretacija, naracija i narativ, rima, pjesničke slike, pripovjedač, opisivanje, deskripcija, poezija, radnja, simbol, semiotika, siže, stih, strofa, tema, tekst, tumačenje, značenje


Solar, Milivoj (2005.) Vježbe tumačenja: interpretacija lirskih pjesama. Zagreb: Matica hrvatska.
Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998.) Uvod u književnost. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

DOPUNSKA LITERATURA
Auerbach, Eric (1979.) Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti. Beograd: Nolit
Beker, Miroslav (1991.) Semiotika književnosti. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti.
Beker, Miroslav (1999.) Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Beker, Miroslav (1999.) Suvremene književne teorije. Zagreb: MH.
Beker, Miroslav ur. (1979.) Povijest književnih teorija. Zagreb: SNL.
Bleicher, Josef (1980.) Contemporary Hermeneutics: Hermeneutics as Method, Philosophy and Critique. London: Routledge.
Bouša, Dubravka (2009.) Priručnik za interpretaciju književnog djela: Teorija književnosti: Teorija pisanja. Zagreb: Školska knjiga.
Eagleton, Terry (1987.) Književna teorija. Zagreb: SNL.
Eco, Umberto (1996.) Interpretacija i nadinterpretacija. Književna smotra, 28, 100(2.)
Hufnagel, Erwin (1993.) Uvod u hermeneutiku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Jakobson, Roman (1976.) Ogledi iz poetike. Beograd: Prosveta.
Klarer, Mario (2004.) An introduction to literary studies. London: Routledge.
Kubinova, Marie (1992.) Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema. Umjetnost riječi, 36 (3.)
Lasić, Stanko (1975.) Problemi narativne strukture. Zagreb: Liber.
Lotman, Jurij (1976.) Struktura umetničkog teksta. Beograd: Nolit.
Mukarovskyy, Jan (1999.) Književne strukture norme i vrijednosti. Zagreb: MH.
Pavletić, Vlatko (1995.) Kako razumjeti poeziju. Zagreb: Školska knjiga.
Pavličić, Pavao (1983.) Književna genologija. Zagreb: Liber.
Solar, Milivoj (1996.) Interpretacija i klasifikacija književnosti. Umjetnost riječi, 40, 2/3.
Solar, Milivoj (2005.) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj (2006.) Interpretacije. Zagreb: Politička kultura.
Solar, Milivoj (2011.) Književni leksikon. Zagreb: Matica hrvatska.
Zima, Luka (1988.) Figure u našem narodnom pjesništvu. Zagreb: Globus.

KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni

KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni

KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni

KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni