O životu i djelu don Filipa Lukasa (1871. – 1958.) raspravljalo se na dvodnevnom znanstvenom skupu pod nazivom „Humanist u nehumano doba. Život i djelo don Filipa Lukasa (1871. – 1958.)” u utorak 28. studenog u Dvorani Matice hrvatske u Zagrebu i u četvrtak 30. studenoga u Muzeju Grada Kaštela u Kaštel Lukšiću.

Znanstveni skup organizirali su Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Matica hrvatska, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar „Don Frane Bulić“, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest i Ogranak Matice hrvatske u Kaštelima.

Prvi dio simpozija – Zagreb 28. studenoga 2023.

U 181 godini postojanja Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije, don Filip Lukas bio je njezinim najdugovječnijim predsjednikom. Godine 1928., mjesec dana prije atentata na Stjepana Radića, izabran je za predsjednika Matice hrvatske, a na toj je dužnosti ostao sve do 1945. Kao teolog, geograf i povjesničar, iza sebe je ostavio 12 stručnih knjiga, nekoliko geografskih atlasa, a posebno je zaslužan za isticanje geopolitike kao zasebnog područja znanosti, rekao je između ostalog, u pozdravnom govoru na skupu o don Lukasu predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

„Od iznimnog je značaja što je upravo don Lukas 1936. inicirao osnivanje Matičinih ogranaka koji su se tada nazivali pododborima. Danas svi znamo, koliko je za hrvatsku znanost i kulturu važno da ogranci ne budu zagrebačkocentrični te koliko su ogranci bili važni prije Drugog svjetskog rata i u vrijeme Hrvatskoga proljeća, ali i koliko su nam danas važni. Te daleke 1936. don Lukasov je potez bio neočekivan i vizionarski”, rekao je na skupu predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Na znanstvenom skupu o don Lukasu govorio je i rektor Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu vlč. Marko Đurin. „Don Filip je posljednjih devet godina svoga života proveo u Rimu u Zavodu svetoga Jeronima. Došao je kao osuđenik koji se spasio od smrti. U Rimu je i umro i Bogu hvala da smo prije dvije godine uspjeli prenijeti njegovo tijelo u Domovinu, u Kaštel Stari, tamo gdje se rodio i gdje je htio biti pokopan. Nadam se da smo na taj način ispravili još jednu nepravdu koja mu je bila nanesena”, poručio je na skupu vlč. Marko Đurin.

Don Lukas 1928. pokrenuo je časopis „Hrvatska revija” otvoren lijevim i desnim intelektualcima u čijem prvom broju 35-godišnji Miroslav Krleža objavljuje svoju poznatu dramu “U Agoniji”. O značaju toga časopisa u svom je predavanju „Filip Lukas i emigrantska Hrvatska revija” govorio potpredsjednik Matice hrvatske dr. sc. Mario Jareb.

„On je ogledalo njegovih težnji da to bude jedno opće hrvatsko glasilo koje će okupljati sve Hrvate. Nije čudo da je don Filip Lukas u toj Hrvatskoj reviji vidio takvo glasilo i od prvog broja bio posvećen suradnji u njemu. Već u prvome broju časopisa don Lukas se javlja s člankom: ‘Postoji li jugoslavenska kultura koji je po svom sadržaju zapravo nastavak njegovoga bavljenja pitanjima kulture, identiteta i geopolitike, to jest, onim pitanjima koja su brinula ne samo hrvatske migrante već i međuratne generacije koje su djelovale u nekadašnjoj Jugoslaviji. Dakle, pitanje posebnosti hrvatskoga naroda, samosvojnosti hrvatske kulture i hrvatskoga jezika”, objasnio je na skupu dr. sc. Mario Jareb.

Dr. sc. Igor Vranić u izlaganju „Hibridnost nacije u misli Filipa Lukasa” istaknuo je kako je don Lukas prihvaćao fašizam i nacizam kao manje zlo u borbi s komunizmom, ali nije prihvaćao njihovu ideologiju. „Lukasov nacionalizam bio je inspiriran različitim inozemnim utjecajima koji su se miješali s lokanim političkim tradicijama” kazao je dr. Vranić pa naglasio da Lukas nikad pobliže ne opisuje kako bi izgledalo idealno državno uređenje, ali naznačuje da bi u njemu trebala vladati manjina, antipopulistički, kao autentični predstavnik narodne volje, a ponekad i protivno narodnoj volji, ako je to u interesu naroda, smatrao je don Lukas.

Kada je 1945. napustio Hrvatsku, don Lukasa komunističke vlasti osuđuju ga na smrt, a presudu je 2017. poništio Županijski sud u Zagrebu. O ništenosti presude don Lukasu na skupu je u izlaganju „Komunistička presuda Filipu Lukasu i i njezino poništenje” govorio sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić. „U odnosu na činjenični opis djela za koje je Filip Lukas optužen i osuđen, ističe se da nakon počinjenja kaznenog djela i konkretno opisane radnje Filipa Lukasa ne predstavljaju radnje počinjenja djela propisane sadašnjim kaznenim zakonodavstvom Republike Hrvatske”, iskaknuo je sudac Turudić.

Cilj dvodnevnog znanstvenog skupa je objaviti zbornik radova u čast životu i djelu don Filipa Lukasa 2024. i tako dati tek skromni doprinos boljem poznavanju života i rada jednog od zaboravljenih i osporavanih hrvatskih velikana, složili su se organizatori znanstvenog skupa.

Drugi dio simpozija – Kaštela 30. studenoga 2023.

Drugi dio znanstvenoga skupa održan je u Kaštelima 30. studenoga, uz sudjelovanje brojnih uglednih znanstvenika koji su rasvijetlili neke aspekte bogatog života i djela toga svećenika, profesora, geografa i povjesničara.

Na početku riječi pozdrava uime organizatora uputio je prof. dr. don Josip Dukić. „O mnogim aspektima života don Filipa Lukasa mogli smo čuti na prvom dijelu znanstvenoga skupa koji je organiziran u Zagrebu dva dana ranije. Danas ćemo čuti još mnoga zanimljiva predavanja. No, detaljnije istraživanje ovoga pomalo zaboravljenog lika započelo je još 2021. godine. Naime, u prigodi 150. obljetnice don Filipovog rođenja, njegovi zemni ostatci prevezeni su iz Rima 15. rujna 2021. i pokopani u novu grobnicu u Kaštel Starome, čime je ispunjena njegova posljednja želja. Nakon povrata zemnih ostataka postavljena je 3. lipnja 2022. don Filipova bista ispred crkve sv. Ivana u Kaštel Starom. Nakon povrata zemnih ostataka i podizanja biste predviđeno je održavanje ovoga znanstvenoga skupa. Predstoji nam još objaviti i zbornik iduće godine. Sve navedeno predstavlja tek skromni doprinos boljem poznavanju života i rada jednog od zaboravljenih i osporavanih hrvatskih velikana“, istaknuo je.

Okupljene je pozdravio i umirovljeni nadbiskup Marin Barišić koji je prenio pozdrave splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Zdenka Križića. „Ovo je kruna događanja i uloženih napora koji su započeli još 2021. godine povratkom zemnih ostataka i podizanjem biste don Filipu Lukasu. Možemo njegov život promatrati kroz dva aspekta. Prvi je onaj crkveni. Naime, on nije smio vršiti svećeničku službu zbog nerazumijevanja, ali ta kazna je kasnije sanirana te se vratio u svećeničku službu. Drugi aspekt je onaj društveni. Naime, i tu je proživljavao izgnanstvo, štoviše bio je osuđen na smrt, ali i ta presuda je poništena, doduše tek u suvremenoj Hrvatskoj. Nalazimo se ovdje u Kaštelima. Zanimljivo je da su nam Kaštela dala cijelu plejadu velikana koji su mislili i djelovali hrvatski. Spomenimo samo nadbiskupa Franića, biskupa Žanića, fra Fulgencija Careva, fra Ivu Pervana, fra Bernardina Sokola, fra Pavla Meladu i mnoge druge. To je niz velikih ljudi koji su pridonijeli duhovnom, kulturnom i nacionalnom razvoju. Želio bih da ovaj znanstveni skup vodi dubljem poznavanju don Filipa. On je bio plodan na području kulture i humanosti. Nažalost umro je u tuđini. Ne bih želio da nam ostane stranac. Stoga vjerujem da će ovaj simpozij pridonijeti njegovom boljem poznavanju“, istaknuo je nadbiskup u miru.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban obratio se kao jedan od glavnih pokrovitelja znanstvenoga skupa. „Iznimno je važno da ne zabravimo ove velike ljude. Također, bitno je da se naše mlađe generacija upoznaju s ovakvim veličinama. Ovaj ‘hod’ upoznavanja don Filipa Lukasa počeo je s povratkom njegovih zemnih ostataka 2021. godine, nastavlja se s ovim znanstvenim skupom te završava s izdavanjem zbornika iduće godine. No, ne bih želio da se time završi. Volio bih da se trajno upoznajemo i spominjemo don Filipa Lukasa. Jer ako prođe period da ga ne spominjemo, onda se praktički vraćamo ponovnom njegovom zaboravu“, kazao je župan.

Uime organizatora i pokrovitelja skup su pozdravili i Denis Ivanović, gradonačelnik Kaštela, Mili Novak iz Matice hrvatske – ogranak Kaštela te naposlijetku Mario Jareb, potpredsjednik Matice hrvatske koji je u pozdravnom govoru istaknuo da je don Filip Lukas bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske od razdoblja 1928. do 1945. kada je emigrirao u Austriju. Kroz svo to vrijeme pridonosio je očuvanju kulturnoga, društvenoga i nacionalnog identiteta.

Prema programu radni dio znanstvenoga skupa bio je podijeljen u tri sesije. Prvi predavač u prvoj sesiji bio je Mladenko Domazet, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu na Odsijeku za povijest o temi „Odrastanje Filipa Lukasa u Kaštel Starome“. Drugo predavanje održao je Marko Trogrlić čiji je rad pročitao doktorand na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za povijest, Frano Bilić o temi „Filip Lukas svećenik“. Treći predavač bio je Ivan Balta, voditelj Nadbiskupskog arhiva u Splitu, koji je održao predavanje „Arhivska ostavština don Filipa Lukasa u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu“. Četvrto predavanje održao je don Josip Dukić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakulteta Sveučilišta u Splitu o temi „Izgnaničke godine Filipa Lukasa i povratak u domovinu“.

Prvo predavanje u drugoj sesiji održao je Ivan Pažanin o temi „Sudbina Filipa Lukasa gledana kroz UDB-in dosje“. Drugo predavanje održao je Marijan Buljan, profesor hrvatskog jezika i povijesti u OŠ Mertojak o temi „Pogled na političku situaciju i prikaz svakodnevnice u korespondenciji Zvonimira (Zvonka) Ferkovića i Vladimira Ciprina s don Filipom Lukasom“. Treće predavanje održala je Andrijana Perković Paloš, vanjska suradnica te naslovna poslijedoktorandica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, o temi „Pisma Vinka Nikolića Filipu Lukasu“.

Prvo predavanje u trećoj sesiji održao je Tomislav Đonlić, pročelnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji o temi „Pisma hercegovačkih franjevaca i Krunoslava Draganovića Filipu Lukasu“. Drugi predavač bio je Frano Bilić, doktorand na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, koji je održao predavanje o temi „Pisma Branimira Jelića Filipu Lukasu“. Treće i posljednje predavanje održala je Ivana Grabić, doktorandica na Poslijediplomskom studiju Povijest teologije i kršćanskih institucija na KBF-u o temi „Dopisivanje Ivana Meštrovića i Filipa Lukasa (1949.-1956.)“.

Na kraju se još jednom nazočnima obratio don Josip Dukić koji je zahvalio predavačima na sudjelovanju te gostima na dolasku i praćenju skupa. „Okupili smo u ova dva dana na znanstvenim skupovima u Zagrebu i Kaštelima ukupno 24 predavača i to sve mlade ljude koji znaju kritički promišljati. Sjećam se riječi povjesničara umjetnosti Ive Šimata Banova u knjizi ‘Glas za nesigurne’ gdje kaže da kultura nije stvar većine, a ja bih dodao da u teškim vremenima stradaju prvi oni koji misle. Naizgled, don Filipov život je bio uzaludan, ali zahvaljujući takvim ljudima mi danas beremo plodove njihova truda“, kazao je don Josip zahvalivši još jednom svim pokroviteljima i organizatorima.

Glavni organizatori skupa su Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Matica hrvatska Zagreb, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar „Don Frane Bulić“, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest, Matica hrvatska – ogranak Kaštela. Pokrovitelji znanstvenoga skupa su Splitsko-makarska nadbiskupija, Splitsko-dalmatinska županija i Grada Kaštela.

Filip Lukas rođen je u Kaštel Starom 1871. godine. Za svećenika ga je zaredio splitski biskup Filip Frano Nakić 1895. godine. Potom je studirao povijest i zemljopis u Grazu i Beču. Od 1917. do 1949. nije obavljao svećeničku službu. Poslije je radio kao profesor. Bio je dva puta rektor i jednom dekan na današnjem Ekonomskom fakultetu.

Od 1928. do 1945. vodio je Maticu hrvatsku, i to mu je, po njegovim kritičarima, bio glavni „grijeh”, uz to što je promicao ideju hrvatske samobitnosti. Na kraju rata emigrirao je u Austriju, odakle se iz logora u Klagenfurtu u veljači 1949. preselio u Rim, u Zavod svetog Jeronima, gdje je počeo ponovno obavljati svećeničku službu. Umro je 26. veljače 1958. u Rimu, gdje je i pokopan. Posljednja mu je želja, zapisana u oporuci, bila da se njegov „tjelesni prah prenese u Dalmaciju, gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana”. (IKA)