Treća znanstveno-stručna konferencija Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država održana je 11. i 12. studenoga 2024. godine u organizaciji Instituta za istraživanje migracija. Na skupu su sudjelovali brojni znanstvenici i stručnjaci, među kojima i izlagači s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, pridonoseći svojim istraživanjima o širokom spektru tema vezanih uz migracije i identitet.

Drugoga dana konferencije, u okviru znanstvenoga panela Nacionalne manjine: povijesni i suvremeni aspekti I, doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održao je izlaganje na temu Položaj hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji i Mađarskoj te kontakti sa Socijalističkom Republikom Hrvatskom početkom 1970-ih. U istom panelu dr. sc. Lidija Bogović, asistentica na Odsjeku za kroatologiju, prezentirala je rad o Očuvanju jezika i kulturnoga identiteta Hrvata u Mađarskoj u novije vrijeme.

Panel Suvremeni demografski trendovi otvorila je doc. dr. sc. Monika Komušanac, koja je s kolegom Nikolom Šimunićem sa Instituta za istraživanje migracija predstavila istraživanje pod nazivom Suvremene prostorno-demografske varijacije fertiliteta u Hrvatskoj na lokalnoj i regionalnoj razini (2011.–2021.).

Dr. sc. Monika Balija i dr. sc. Tamara Bodor s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo izlagale su temu pod nazivom Hrvati u Švedskoj – povijesni i suvremeni aspekti iseljavanja.

Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić s Odsjeka za komunikologiju i doc. dr. sc. Renata Burai s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održali su izlaganje na temu Postoji li interes za povratak? Procjena povratničkog potencijala nove dijaspore.

U okviru znanstvenog panela Tržište rada, izazovi zapošljavanja i integracije stranih radnika izlaganje na temu Integracija stranaca na tržištu rada i obrazovanje – usporedna analiza odabranih europskih država održale su doc. dr. sc. Monika Komušanac, izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum i doc. dr. sc. Antonia Ordulj. O Konceptu digitalnih nomada u RH govorile su asistentica Marija Zelić i Morena Jerković. Doktorandica Martina Tarbuk izlagala je o Zaboravljenim selima Banovine na primjeru sela Deanovići.

U nizu inspirativnih tema, doc. dr. sc. Ivan Perkov s Odsjeka za sociologiju i Nikola Švenda iz zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina predstavili su sociološku studiju o Stranim taksistima i dostavljačima u Zagrebu – kvalitativno sociološko istraživanje.

O Dinamici odnosa sudionika i istraživača u provedbi kvalitativnog intervjua s migrantima govorile se doc. dr. sc. Marica Marinović Golubić s Odsjeka za sociologiju i Miriam Mary Brgles s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.

Završnicu konferencije obilježili su dr. sc. Petar Bilobrk i Robert Horvat s radom o Ispitivanju utjecaju ekonomske situacije na migracijske tokove nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Posljednje izlaganje održao je doc. dr. sc. Danijel Jurković, koji je govorio o Političko-prisilnoj migraciji 1950. godine u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji.

Ova konferencija ponudila je raznolike uvide u suvremene migracijske procese i izazove integracije, naglašavajući važnost interdisciplinarnoga pristupa razumijevanju migracija i njihovoga utjecaja na identitet.