Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Stručno-znanstveni kroatološki skup Hrvatska književnost u suvremenom okviru, pod pokroviteljstvo Odsjeka za kroatologiju, održan je u četvrtak, 05. ožujka, i petak, 06. ožujka 2026.,u Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija. Skup je organiziran na inicijativu Organizacijskog odbora kojeg čine predsjednica istog, studentica Lana Jagodić, te studentice Elena Ruža Pelikan i Ela Kupres, a uz mentorstvo prof. dr. sc. Dubravke Zima.
Ovaj je skup organiziran s ciljem poticanja studenata i studentica Fakulteta hrvatskih studija na stručno-znanstveno proučavanje hrvatske književnosti. Hrvatska je književnost znatno utjecala na formiranje hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta, a proučavanje hrvatskih književnih djela jedan je od temelja studija kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija. Glavni se cilj pokušao ostvariti predavanjima profesora i profesorica, studenata i studentica poslijediplomskoga doktorskoga i diplomskoga studija, a tematski okvir unutar kojeg su se kretala izlaganja obuhvaćao je hrvatsku književnost, od početaka do danas, s naglaskom na shvaćanje iste u suvremenom kontekstu. Sudjelovanjem profesora i profesorica te studenata i studentica više razina studija, namjeravao se postići uspješan prijenos znanja i vještina na mlađe naraštaje koji će se svojim akademskim i profesionalnim radom u budućnosti zalagati za aktivno proučavanje hrvatske književnosti u svim njenim aspektima.
U četvrtak, 05. ožujka, skup je otvorio dekan, izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović, a pozdravne je riječi pristunima uputio i pročelnik Odsjeka za kroatologiju, izv. prof. dr. sc. Domagoj Brozović. U sesijama koje su slijedile izlagali su izv. prof. dr. sc. Domagoj Brozović na temu Književnost na kiosku i kultura izvan kanona: roto produkcija i popularna književnost u Hrvatskoj nakon 1945., prof. dr. sc. Davor Piskač s temom Razvojna alegorija žene u bajci Ivane Brlić Mažuranić kao biblioterapijski model emocionalne integracije, doktorandica Monika Jurkovac s temom Ljubavni narativ i ženski identitet u romanu Lia Gine Altaras te doktorand Josip Periša na temu Fenomen hrvatskog književnog romantizma između estetike i ideologije. Uslijedila je sesija u kojoj su izlagali student Adam Ivanković s predavanjem RAT, DJETINJSTVO I PRIPOVIJEDANJE: modeli dječje percepcije Domovinskoga rata u suvremenoj hrvatskoj književnosti te studentica Ana Margareta Filipčić na temu Figura bake u hrvatskim kuharicama: od usmene predaje do književnosti. Prvi je dan skupa zatvoren podjelom zahvalnica.
U petak, 06. ožujka, pozdravnim se riječima prisutnima obratila prof. dr. sc. Dubravka Zima te je održala predavanje na temu Književnost kao spektakl: artikulacija suvremenog hrvatskog književnog polja. Uslijedilo je predavanje dr. sc. Suzane Marjanić s temom Zelena čitanja ili o tome da nasilje počinje u jeziku. Iduće su dvije sesije činila predavanja studenata i studentica: Gabrijel Kukavica s predavanjem „Anarhija u Hrvatskoj“– Janko Polić Kamov i hrvatska književna avangarda, Gabrijel Jelić na temu Mile Budak u hrvatskom književnom kanonu – može li se odvojiti pisac od ideologije?, Ela Kupres s temom Fenomenologijsko čitanje Marulićeve Judite – prikaz i problematika te Lana Jagodić s izlaganjem Interpretacija romana Kratki izlet Antuna Šoljana. Nakon izlagačkog dijela, skupu se pridružio i dr. sc. Nenad Rizvanović te je, kao urednik, uz prof. dr. sc. Dubravku Zima, predstavio njenu novu knjigu Hodanje – poglavlja iz kulturne povijesti. Skup je zatvoren podjelom zahvalnica te odzdravnim riječima predsjednice Organizacijskog odbora, studentice Lane Jagodić.
U stankama između izlaganja vodile su se rasprave na teme pojedinih predavanja, a sve je bilo popraćeno domjenkom i čašicom razgovora. Zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom podržali stručno-znanstveni skup Hrvatska književnost u okviru suvremenog te se nadamo da će na budućim sličnim projektima studenti i studentice pokazati veću zainteresiranost za profesionalno bavljenje hrvatskom književnošću.
Ela Kupres
