Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru kolegija Hrvatska likovna umjetnost, studenti treće godine studija kroatologije Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su na jednodnevnoj terenskoj nastavi koja je održana 24. svibnja, pod vodstvom nasl. doc. dr. sc. Magdalene Getaldić.
Polazak iz Zagreba bio je u jutarnjim satima, a prvi cilj terenske nastave bio je grad Nin, iznimno važan lokalitet u kontekstu antičke i hrvatske ranosrednjovjekovne i sakralne umjetnosti. Posjet je započeo kod spomenika knezu Branimiru, smještenog na početku mosta koji vodi prema staroj gradskoj jezgri.
Studenti su uz stručno vodstvo mr. sc. Majde Dadić obišli arheološke ostatke rimskog hrama i rimske kuće, kao i ranokršćanske lokalitete – crkvu sv. Ambroza i crkvu sv. Križa, prepoznatljiva kao najmanja katedrala na svijetu. U središtu Nina obišli su i kip biskupa Grgura Ninskog, rad kipara Ivana Meštrovića
Kroz postav u Muzeju ninskih starina, studenti su imali priliku dublje se upoznati s kulturnim slojevitostima i baštinom grada. Na samom kraju posjeta, razgledana je crkvena riznica „Zlato i srebro grada Nina“, koju je otvorio lokalni djelatnik crkve kao simboličan završetak u duhu duhovnog i materijalnog nasljeđa Nina.
U drugom dijelu dana terenska se nastava nastavila u Zadru, gradu iznimne važnosti za povijest hrvatske umjetnosti. Prva točka bio je Arheološki muzej Zadra, gdje je dr. sc. Magdalena Getaldić održala izlaganje uz naglasak na likovne i arhitektonske karakteristike pojedinih razdoblja. Slijedio je posjet crkvi sv. Donata, važnom djelu predromaničke arhitekture te crkvi sv. Stošije, zadarskoj katedrali. Tijekom posjeta svim lokalitetima u Zadru, profesorica je kontinuirano pružala tumačenja i stručno vodstvo, povezujući viđeno s temama kolegija.
Osim toga, studenti su posjetili i crkve sv. Lovre i sv. Šimuna. Terenska nastava završila je posjetom stalnoj izložbi „Zlato i srebro grada Zadra“, smještenoj unutar sakralnog i samostanskog kompleksa crkve sv. Marije. Ondje je stručno vodstvo pružila jedna od sestara benediktinki, čime je iskustvo razgledavanja dobilo dodatnu dimenziju duhovne i redovničke baštine.
Studentima je u Zadru omogućeno i kraće slobodno vrijeme za individualno razgledavanje, boravak na zadarskoj rivi, uz Morske orgulje i Pozdrav suncu, kao primjer suvremene umjetničke instalacije u javnom prostoru.
Cilj terenske nastave bio je upoznavanje studenata s ključnim lokalitetima hrvatske kulturne i likovne baštine na terenu, te njihovo povezivanje s teorijskim sadržajima iz nastave. Kroz izravni doticaj s arhitekturom, skulpturom, muzejskim postavima i interpretacijama baštine, studenti su imali priliku obogatiti svoje znanje i razviti senzibilitet za likovni izraz kroz stoljeća hrvatske umjetnosti.
Prikaz terenske nastave napravila studentica:
Tena Podkonjak, Odsjek za kroatologiju