Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru svoga predmeta Hrvatski jezik na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije prof dr. sc. Sanja Vulić Vranković sastavila je program terenske nastave za studente te 15. i 16. lipnja 2024. održala dio svojih predavanja u Istri. Izv. prof. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski, voditeljica Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatologije, također je bila sudionica terenske nastave.
Terenska nastava počela je razgledavanjem Centra za posjetitelje Parka prirode Učka, uz stručno vodstvo. Slijedio je posjet različitim mjestima na istarskom poluotoku koje je prof. Vulić ponajprije izabrala prema dijalektološkim kriterijima, ali i kulturnim. Terenskom nastavom obuhvaćeni su mjesni govori svih pet čakavskih dijalekata koji se govore na poluotoku Istri: buzetski dijalekt, jugozapadni istarski dijalekt, južnočakavski ikavski dijalekt, čakavski ekavski dijalekt i čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Prvoga dana sudionici terenske nastave najprije su posjetili Lanišće na južnim padinama Ćićarije, a zatim Vodice na krajnjem sjeverozapadu te planine, u blizini granice sa Slovenijom. Slijedili su posjeti Buzetu, Kašteliru, Višnjanu i Poreču. Program drugoga dana terenske nastave počeo je u Rovinju susretom s gospođom Nevenkom, izvornom govornicom mjesnoga govora Rovinjskoga Sela, a zatim su slijedili posjeti Kringi, Svetomu Petru u Šumi, Žminju, mjestu Cere i Orbanićima u središnjoj Istri. Terenska nastava zaključena je posjetom Šegotićima na Proštini.
Osim dijalektoloških i općenito tema iz hrvatske filologije (u okviru kojih su najviše pozornosti dobili Josip Ribarić, Stjepan Konzul Istranin, akademik Josip Bratulić i čakavologinja Janneke Kalsbeek), bilo je riječi o čakavskom pjesništvu Zvane Črnje, o književnoj i političkoj djelatnosti Ante Cilige, o hrvatskom blaženiku i mučeniku Miroslavu Bulešiću, o važnosti pavlinskoga reda u hrvatskoj kulturi, o teologu Josipu Turčinoviću, ali i drugim temama. Nije zaboravljen ni hrvatski vampir Jure Grando iz Kringe i legende koje se o njemu ispredaju.
