Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru projekta „Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori“, koji vodi prof. dr. sc. Sanja Vulić, dvije nastavnice (profesorica Vulić i asistentica Lidija Bogović) te dvije studentice (Stela Đurović i Lucija Fumić) s Fakulteta hrvatskih studija boravile su od 18. do 22. rujna 2023.u Serdahelu u Mađarskoj.
Prvoga dana boravka održani su radni sastanci u Hrvatskom kulturno-prosvjetnom zavodu Stipana Blažetina i u Osnovnoj školi Katarine Zrinski. Studentice su se upoznale s učiteljicama hrvatskoga jezika i pratile nastavu u razredima.
Drugoga dana održan je Okrugli stol o Jolanki Tišler, hrvatskoj pjesnikinji iz Serdahela. Nakon pozdravne riječi Zorice Prosenjak Matole, ravnateljice Zavoda, prof. Vulić je održala prvo izlaganje, naslovljeno “O dijalektnom kajkavskom pjesništvu Jolanke Tišler”. Slijedila su izlaganja asistentice Bogović ”O standardnojezičnom pjesništvu Jolanke Tišler”, studentice Đurović “O Serdahelskoj lajci, zborniku duhovne ostavštine serdahelskih (pomurskih) Hrvata” i studentice Fumić “O monografiji Serdahel 1697.-2017.”. Okrugli stol je bio izvrsno posjećen i medijski popraćen. Pobudio je veliki interes slušača i konstruktivnu raspravu.
Trećega i četvrtoga dana nastravnice i studentice držale su radionice hrvatskoga jezika za učenike, a petoga dana studentice su u školi držale ogledne satove na predmetu profesorice Vulić Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori. Lucija Fumić je za nastavnu temu izabrala imenice, a Stela Đurović Tadijanovićevu pjesmu “Nad vinogradom sunce i oblaci”. Obje su bile uspješne.
O svim aktivnostima na projektu redovito je na svojim stranicama izvještavao Hrvatski glasnik iz Mađarske, a snimljeni su i prilozi za Hrvatski radio u Mađarskoj. Također je o svim zbivanjima snimljen i emitiran prilog za emisiju Glas Hrvatske – Hrvatima izvan domovine.