Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Šesta po redu Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore donijela je mnoge novosti u odnosu na prethodne i, po mišljenju polaznika i gostujućih predavača, bila iznimno uspješna. Počela je otvorenjem u Maloj vijećnici Grada Krka, gdje su pozdravnu riječ održale voditeljica Škole prof. dr. sc. Sanja Vulić i tajnica Škole asistentica Lidija Bogović. Za kulturni program pobrinuo se mladi glazbenik iz Vrbnika Nikola Božić koji je najprije izveo djela Dore Pejačević u spomen na stotu obljetnicu skladateljičine smrti, a zatim popularne hrvatske skladbe.
Kao i svake godine, među sudionicima Ljetne škole najbrojniji su bili učitelji hrvatskoga jezika iz Mađarske koji su na Školi sudjelovali u okviru sporazuma o trajnoj suradnji koje njihove škole imaju s Fakultetom hrvatskih studija u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Ostali polaznici bili su iz Njemačke, Nizozemske i Češke. Ove je godine prvi put i dio predavača bio iz inozemstva. U okviru Erasmus sporazuma s Karlovim sveučilištem iz Praga predavanja je održala dr. sc. Helena Stranjikova, a u okviru dolazne mobilnosti izv. prof. dr. hab. Leszek Małczak sa Šleskoga sveučilišta u Katowicama. Mlada moliška Hrvatica iz Italije Francesca Sammartino održala je predavanje o svojoj nacionalnoj manjini što su polaznici Ljetne škole, kojih su većina i sami pripadnici nacionalne manjine, s velikim zanimanjem pratili. Polaznicima Škole također je iznimno zanimljivo bilo i predavanje „Aktivno učenje u nastavi“ koje je održala izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum s Fakulteta hrvatskih studija. Jezične je vježbe, vrlo korisne polaznicima Škole, držala asistentica Lidija Bogović.
Polaznici Škole posebice cijene što se svake godine održava i veći broj terenskih nastava. Ove je godine održano ukupno pet terenskih nastava i jedan izlet. Terenske nastave održane su u Jurandvoru (gdje je nadahnuto predavanje o Baščanskoj ploči i benediktinskoj opatiji sv. Lucije održala voditeljica toga kompleksa Dana Kružić) i Vrbniku (gdje su polaznici Škole gledali dokumentarni film o vrbničkoj dijalektnoj pjesnikinji Mariji Trinajstić Božić te na kraju projekcije razgovarali s pjesnikinjom i autorom filma Petrom Trinajstićem, a nakon razgovora pjesnikinja je sudionike Ljetne škole povela vrbničkim ulicama i trgovima, pokazavši im kulturne znamenitosti). Na terenskoj nastavi koja je obuhvaćala plovidbu na otok Cres profesorica Vulić održala je predavanje o dijalektima Kvarnerskih otoka. Profesorica Vulić također je sudionicima Ljetne škole bila vodič po krčkoj katedrali te istoga dana u večernjim satima po gradu Krku, upoznavši ih s poviješću i kulturnim znamenitostima grada. Ovogodišnji izlet Ljetne škole bio je rezerviran za Uvalu sv. Marak.
Rad Ljetne škole bio je iznimno medijski praćen. Školu je posjetila riječka redakcija televizijske emisije Globalna Hrvatska. Također je opširan prilog o Ljetnoj školi emitiran na Radioteleviziji Mađarske, zatim u emisiji Hrvatskoga radija Glas Hrvatske – Hrvatima izvan domovine. Članak o Ljetnoj školi tiskan je u Novom listu. O radu Škole izvještavali su i brojni mrežni portali i stranice (Nacional; Otok-Krk.org; Narod.hr; Glas Istre; Hina; Bodulija.net; HRT – Glas Hrvatske; Universitas; Novi list; Sveučilište u Zagrebu).
Bogat program Škole omogućila je novčana potpora koju organizatori prije svega zahvaljuju Središnjemu državnomu uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Turističkoj zajednici Grada Krka, Sveučilištu u Zagrebu (u okviru programa dolazne mobilnosti) te Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Za reprezentativni prostor održavanja nastave pobrinuo se (kao i svake godine) Grad Krk ustupanjem svoje Male vijećnice potrebama Ljetne škole.