Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


25/04/2023

U Austriji su predstavljene knjige profesorice Vulić

U organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa u Austriji i F. A. Šokadija u Beču, 21. travnja predstavljene su knjige prof. dr. sc. Sanje Vulić Vranković Blago rasutih I. i II.  Knjige je, na posjetiteljima vrlo zanimljiv način, predstavila prof. dr. Andrea Zorka Kinda-Berlaković, redovita profesorica na Katedri za hrvatski jezik Pedagoške visoke škole u Željeznu i nastavnica na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču. Predstavljanje je okupilo dojmljivo velik broj Hrvata u Beču, ponajprije iseljenika 1. generacije, tj. rođenih u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, onih 2. generacije rođenih u Beču, ali također i pripadnike manjinske zajednice gradišćanskih Hrvata, uključujući i glavnoga urednika tjednika Hrvatske novine Petra Tyrana. Za glazbeni dio programa predstavljanja pobrinuo se bečki Hrvat Josip Čenić, pjesnik i kantautor. Knjige su predstavljene u iznimno vedrom i pozitivnom ozračju. Prof. Vulić dala je dug intervju za hrvatsku redakciju ORF-a. Vrlo opsežan i afirmativan članak o predstavljanju knjiga napisala je novinarka Večernjega lista Snježana Herek. Tekst je objavljen 21. travnja.

Inače, dne 21. travnja, na Dan hrvatske knjige, bilo je drugo predstavljanje knjiga, ovaj put u Velikom Borištofu (Grosswarasdorf) u srednjem Gradišću u Austriji, u organizaciji tamošnje Kulturne zadruge. Na početku je nazočne pozdravila organizatorica predstavljanja Gerlinde Stern Pauer, a uz autoricu, knjige je opet predstavljala prof. Kinda-Berlaković. Predstavljanju je nazočio vrlo velik broj gradišćanskohrvatskih humanističkih intelektualaca ne samo iz srednjega Gradišća, nego su doputovali i sa sjevera i s juga Gradišća, pa čak i iz zapadne Mađarske, a došli su i novinari manjinskih glasila.

Zanimanje za knjige na oba predstavljanja bilo je vrlo veliko, pa se i u Beču i u Velikom Borištofu doslovce „tražila knjiga više“.

 

Popis obavijesti