Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Dne 11. travnja 2023. održana je jednodnevna terenska nastava studenata Preddiplomskoga studija kroatologije na predmetu Hrvatska dijalektologija. Ove se godine odvila na otoku Krku. Budući da je osim dijalektološke, terenska nastava obuhvaćala i važnu kulturološku sastavnicu, posebice vezanu uz književno stvaralaštvo iseljeničke pjesnikinje Vlaste Sindik Pobor koja potječe iz Vrbnika na Krku, terensku nastavu pratili su i studenti Diplomskoga studija kroatologije na predmetu Kultura Hrvata u dijaspori. Terenska nastava, koju je programski osmislila prof. Sanja Vulić Vranković, a u organizaciji je sudjelovala i asistentica Lidija Bogović, počela je u Jurandvoru obilaskom crkve sv. Lucije i ostataka nekadašnje benediktinske opatije. Sudinici terenske nastave čuli su vrlo informativno predavanje o povijesti pronalaska Bašćanske ploče koje im je održala Dana Kružić, upraviteljica toga važnoga kulturološkoga kompleksa u Jurandvoru.
Slijedio je posjet Vrbniku gdje je prof. Vulić ispred rodne kuće pjesnikinje Vlaste Sindik-Pobor održala kratko predavanje o pjesnikinji, njezinu životu i stvaralaštvu u iseljeništvu te o začetcima suvremenoga vrbničkoga čakavskoga književnoga kruga koji je i danas vrlo aktivan. Također je studente upoznala s povezanošću Augusta Šenoe s Vrbnikom, posebice glede postanka povjestice Kugina kuća, a osvrnula se i na početak romana Čuvaj se senjske ruke. Također je istaknula snažnu povezanost knezova Krčkih, kasnijih Frankopana, s Vrbnikom. Slijedio je susret s dijalektnom pjesnikinjom Marijom Trinajstić Božić koja je studentima čitala pjesme i prozu na vrbničkoj čakavštini, a studenti su te tekstove nastojali jezično analizirati. Standardnojezične pjesme Vlaste Sindik-Pobor s iseljeničkim temama čitali su studenti i asistentica Lidija Bogović.
Najkraća postaja terenske nastave bio je posjet Dobrinju i usporedba osnovnih dijalektoloških značajka dobrinjskoga gvora u odnosu na vrbnički.
Terenska nastavu završila je u gradu Krku. U obilasku grada prof. Vulić upoznala je studente s važnom frankopanskom sastavnicom u povijesti grada te zanimljivim katedralnim komleksom i njegovom poviješću.
