Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Dne 27. ožujka 2023. u Šeljinu u Mađarskoj priređena je prava mala svečanost povodom otvaranja Prve zimske škole hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore. Program otvaranja Škole počeo je trima pozdravnim govorima koje su održali suorganizator Robert Ronta, ravnatelj Osnovne škole Geze Kissa u Šeljinu, a za njim Drago Horvat, generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu, koji je naglasio važnost održavanja Škole za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj. Prof. dr. sc. Sanja Vulić, voditeljica Škole, ukratko se osvrnula na povijest suradnje s osnovnom školom u Šeljinu u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Slijedio je kulturni program u kojem su stariji učenici šeljinske škole izveli šaljivi igrokaz na hrvatskom jeziku, koji je bio moderna verzija Romea i Julije, dok su mlađi učenici krasnoslovili hrvatske stihove. Nazočne je oduševio i zbor nastavnica izvođenjem hrvatskih popularnih pjesama. Osim generalnoga konzula, svečanomu otvaranju Škole nazočili su brojni ugledni gosti: predstavnik Hrvata u mađarskom parlamentu Joso Sorga, zatim Timea Šakan Škrlin, ravnateljica nakladničke kuće Croatica iz Budimpešte, Janja Živković, ravnateljica Obrazovnoga centra Miroslava Krleže iz Pečuha, ravnatelj Sigetskoga okruga Laszlo Bognar, šeljinski gradonačelnik Nikola Nagy, novinarka Hrvatske radiotelevizije u Mađarskoj Renata Balatinacz i urednica Hrvatskoga glasnika u Mađarskoj Branka Pavić-Blažetin koje su intervjuirale voditeljicu Škole.
Nakon domjenka slijedio je prvi dan rada na Školi. Najprije je profesorica Sanja Vulić održala predavanje naslovljeno „Jezične zamke suvremenih medija u Hrvatskoj“, a zatim asistentica Lidija Bogović vježbe iz gramatike hrvatskoga jezika posvećene pravilnoj uporabi vokativa.
Drugoga dana Škole prof. Vulić je održala predavanje „Dijalekti u nastavi na primjeru mjesnih govora Hrvata u Mađarskoj“, a asistentica Bogović vježbe iz fonologije hrvatskoga jezika s težištem na glasovnim promjenama.
Nastava na Školi iznimno je dobro posjećena. Prate ju nastavnici hrvatskoga jezika iz osnovnih škola u mađarskom Pomurju, također iz škola u mađarskom dijelu Podravine i Baranje, posebice oni koji rade u osnovnoj školi i gimnaziji Miroslava Krleže u Pečuhu.
