Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


23/03/2023

Nova knjiga profesorice Sanje Vulić o jeziku Hrvata u dijaspori

Prof. dr. sc. Sanja Vulić Vranković, pročelnica Odsjeka za kroatologiju, svoje je višedesetljetno
istraživanje govora hrvatskih manjinskih zajednica zaokružila drugim dijelom dvoknjižja Blago
rasutih. Jezik hrvata u dijaspori. Dio II., u nakladi Književnoga kruga Split.
Prva knjiga dvoknjižja odnosila se na očuvanost hrvatskoga jezika u iseljeničtvu do kraja 20.
stoljeća: u Sjevernoj i Južnoj Americi, u Australiji i Novom Zelandu, u Južnoafričkoj Republici
te u zapadnoj Europi (Njemačka, Švicarska, Francuska, Belgija itd.).
U drugoj knjigi analizira hrvatski jezik autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica u srednjoj i
jugoistočnoj Europi. Ova druga knjiga sastoji se od dva dijela. U prvom, opsežnijem dijelu
autorica daje povijesni pregled i jezičnu analizu svih migracijskih manjinskih zajednica koje su
nastale do zaključno početka 19. stoljeća (moliški Hrvati, gradišćanski Hrvati, bunjevački Hrvati,
šokački Hrvati, različne manje hrvatske skupine u Mađarskoj, zatim karaševski Hrvati, ostali
Hrvati u Banatu te Hrvati na Kosovu). U drugom dijelu analizira jezik hrvatskih nemigracijskih
zajednica, tj. zajednica koje su postale manjinama kada su se u pojedinim povijesnim
razdobljima uspostavljale nove državne granice (djelomice pomurski i podravski Hrvati u
Mađarskoj, Hrvati u Boki kotorskoj i Baru u Crnoj Gori, Hrvati u Beloj krajini u Sloveniji te u
istočnom Srijemu).
Opširan prilog o knjizi emitiran je 20. ožujka u radijskoj emisiji Glasa Hrvatske „Na valovima
staroga kraja“. Ponovo će biti emitiran 23. ožujka u emisiji Glasa Hrvatske „Našim građanima u
svijetu“.

 

Popis obavijesti