Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


26/10/2022

Terenska nastava u središtu Zagreba

Studenti III. godine kroatologije, prošle su subote u sklopu kolegija Hrvatska likovna umjetnost pod vodstvom profesorice Magdalene Getaldić posjetili Muzej grada Zagreba u kojem su imali predavanje o nastanku i povijesti grada Zagreba. Muzej je godine 1907. osnovala Družba „Braća hrvatskoga zmaja“. U stalnom postavu, muzej broji više od 4500 izloženih predmeta. Naši studenti slušali su predavanje o nastanku Zagreba, koji je krajem XI. stoljeća bio veće naselje u podnožju kaptolskoga brežuljka. Tada su gospodarski i politički uvjeti pogodovali osnutku Zagrebačke biskupije, a hrvatsko-ugarsko kralj Ladislav I. Arpadović godine 1094. utemeljio je Zagrebačku biskupiju. Posvjedočili smo i kasnijem dokumentu ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana gdje se godine 1134. po prvi puta spominje ime grada Zagreba. Kroz prikaz povijesti, razne izloške i isprave prikazano je osnivanje biskupskih i kaptolskih naselja. Izložena je svečana povelja Zlatna bula iz 1242. kojom je Bela IV. privilegirao svoje podanike, građane i trgovce došljake kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad.

Saznali smo puno detalja o povijesti i gradnji Katedrale koja je najznačajniji spomenik ne samo povijesti Zagreba nego i cijele sjeverne Hrvatske. Na mjestu manje crkve, izgrađena je trobrodna romanička katedrala u XII. stoljeću. Nakon prodora Tatara, ona je izgorjela u požaru, nakon čega je Stjepan II dao  polovicom XIII. stoljeća sagraditi kapelicu Sv. Stjepana Prvomučenika. Nedugo nakon, biskup Timotej izgradio je novu trobrodnu gotičku katedralu sa sakristijom. Izložen je i stari očuvani kameni figuralni portal koji je značajan spomenik XVII. stoljeća i predstavlja izuzetan primjer spoja neoromanike i zreloga baroka. Nakon razornog potresa godine 1880. koji je jako oštetio katedralu, ona Bolléovom obnovom dobiva novi neogotički izgled s dva visoka tornja podignuta 1887. godine.

Nakon muzeja, studenti su prošetali Gornjim gradom i posjetili Kamenita vrata, crkvu Svetoga Marka i crkvu Sv. Katarine te se upoznali s njihovom poviješću. Kod Kamenitih vrata saznali su detalje o slici Blažene Djevice Marije, jedinom predmetu koji nije izgorio u velikom požaru te analizirali skulpturu Zlatarevo zlato, djelo kipara i medaljera Ive Kerdića. Daljnjom šetnjom na Trgu svetog Marka čuli su o povijesti crkve koja je izgrađena u XIII. stoljeću, njezinu najvrjednijem dijelu, raskošnom gotičkom portalu napravljenom u XIV. stoljeću. Saznali su i o povijesti pojedinih palača, kao što je palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch. Nakon obilaska trga, studenti su se uputili prema crkvi Sv. Katarine, baroknoj građevini koju je nakon potresa 1880. obnovio Herman Bollé. Ona je obnovljena i netom prije potresa 2020. godine, ali je nažalost ponovno stradala. Studenti su terensku nastavu završili šetnjom po Strossmayerovom šetalištu i skulpturom Ivana Kožarića „Matoš na klupi“ koja je postavljena 1972. godine.

Rea Ivanić, studentica III. godine kroatologije

 

Popis obavijesti