Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Izložba Gipsoteka Antuna Bauera otvorena je u čitaonici Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija u srijedu, 8. lipnja 2022. u 10 sati. Izložbu je otvorio obnašatelj dužnosti dekana prof. dr. sc. Stjepan Ćosić.
U nazočnosti većeg broja nastavnika i studenata o. d. dekana naglasio je važnost Gliptoteke koja sadržava važna europska djela u kopijama. Osvrnuo se na veliki doprinos u očuvanju hrvatske kulture baštine koji je dao dr. Antun Bauer.
- Ova izložba je od osobite važnosti za studente povijesti i kroatologije. Očuvanje spomenika bana Josipa Jelačića zasluga je dr. Bauera. Pobrinuo se da se komadi spomenika očuvaju u Gliptoteci. Ali njegove zasluge su puno veće od čuvanja spomenika bana Jelačića, rekao je prof. Stjepan Ćosić.
Izložba je otvorena u prigodi 110. obljetnice rođenja Antuna Bauera u organizaciji Gliptoteke i Arhiva za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Posjetitelje izložbe pozdravila je kustosica Gliptoteke HAZU dr. sc. Magdalena Getaldić.
Zahvalila je na primanju izložbe u prostoru Knjižnice Fakulteta, a osobito profesorici Jasni Jeličić Radonić.
- Drago nam je da smo ovu izložbu organizirali na ustanovi koja njeguje hrvatsku kulturnu baštinu, kazala je dr. sc. Magdalena Getaldić.
Na kraju se uzvanicima obratila prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić.
- Izvornici nisu uvijek dostupni čak i kada se nađemo na mjestu gdje su inače postavljeni. Osim toga, da bi pogledali sve izvorne primjerke koje sadrži Gliptoteka treba mnogo putovati. Uloga Gliptoteke je obrazovanje i to je osnovni razlog sabiranja odlijeva, zaključila je prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić.
Izložbu Gipsoteka Antuna Bauera moguće je posjetiti i virtualno na poveznici https://gipsoteka.hazu.hr/ , a postavljenu izložbu u Knjižnici moći će pogledati i novi brucoši jer će biti otvorena do kraja listopada 2022.