Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U srijedu 8. lipnja 2022. u 10 sati u čitaonici Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija (Borongajska cesta 83c/1 u Zagrebu) otvara se izložba Gipsoteka Antuna Bauera. Izložbu će otvoriti obnašatelj dužnosti dekana akademik Stjepan Ćosić. Izložba se otvara u prigodi 110. godišnjice rođenja Antuna Bauera u organizaciji Gliptoteke i Arhiva za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Izložbom se želi odati počast dr. Antunu Baueru (Vukovar, 18. kolovoza 1911. – Zagreb, 9. travnja 2000.), povjesničaru umjetnosti, arheologu, muzeologu, kolekcionaru i donatoru, koji je svojim vizijama, radom, brigom i donacijama utemeljio ili sudjelovao u osnivanju i radu niza kulturno-baštinskih institucija. Vlastitim darovanjima i prikupljenim umjetninama uz Gipsoteku (1937.) i Arhiv za likovne umjetnosti (1943.) utemeljio je i Galeriju umjetnina u Osijeku (1941.), Muzejski dokumentacijski centar (1955.), Galeriju umjetnina i Zbirku Bauer Gradskoga muzeja u Vukovaru (1959.) te je potaknuo osnivanje muzeja u Sisku (1943.), Iloku i Šarengradu (1951.).
Nakon što je po nalogu komunističkih vlasti godine 1947. rastavljen i srušen kip bana Josipa Jelačića, Bauer je pohranio i do 1990. očuvao njegove dijelove, omogućivši da se kip s povratkom demokracije vrati na glavni zagrebački trg.
Svjestan važnosti muzejske djelatnosti u razvoju baštinske identifikacije naroda, dao je poticaj i osnivanju poslijediplomskoga studija muzeologije (1965.) te je pokrenuo izdavanje muzeoloških časopisa Muzeologija (1953.) i Bilten Informatica museologica (1970.). Cijeli je život posvetio prikupljanju, čuvanju i promicanju hrvatske kulturne i umjetničke baštine, ugradivši svoje nasljeđe u temelje brojnih umjetničkih institucija. Njegove zamisli pratio je i organizacijski talent, pa je tako bio i inicijator obnavljanja Družbe Braća hrvatskoga zmaja (1990.). Za svoj je rad dobio republičku Nagradu za muzeologiju (1950.), Nagradu Hrvatskoga muzejskoga društva Pavao Ritter Vitezović 1986. te Nagradu za kulturnu obnovu razrušenih hrvatskih gradova 1999.
Gliptoteka i Arhiv za likovne umjetnosti HAZU prošle su godine organizirali virtualnu izložbu koja se može pogledati i u sklopu ove postavljene izložbe čije su autorice vanjska suradnica na studiju kroatologije Fakulteta hrvatskih studija dr. Magdalena Getaldić iz Gliptoteke, upraviteljica Arhiva za likovne umjetnosti Jasenka Ferber Bogdan i viša stručna suradnica Andreja Der-Hazarijan Vukić. Izložba je postavljena na Fakultetu hrvatskih studija zahvaljujući profesorici Jasni Jeličić Radonić.
Katalog izložbe može se vidjeti ovdje.
Prva muzejska institucija koju je Bauer osnovao bila je Gipsoteka 1937. danas Gliptoteka HAZU, a izložbom se kroz prikaz njezine povijesti ukazuje na Bauerovo razumijevanje kulturne potrebe za takvim muzejom te na njegov muzeološki rad, organizaciju i sustavno promišljene prve postave Gipsoteke. U okviru muzeja osnovan je i prvi u Hrvatskoj Arhiv za domaću umjetnost. Bauer je svojim neumornim djelovanjem na brojnim kulturnim poljima, objedinivši stručni, znanstveni i pedagoški rad, uspostavio institucionalne okvire i prostore žive aktivnosti od iznimne važnosti za razvoj hrvatske kulture i umjetnosti.
Pozivnica.