Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U čitaonici Knjižnice na Kampusu Borongaj u ponedjeljak 11. travnja 2022. otvorena je izložba „Čudo glagoljice na Fakultetu hrvatskih studija". Na otvaranju se okupilo četrdesetak nastavnika, studenata i građana, uključujući i dekana Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Antu Bilića-Prcića. O glagoljici i njezinim spomenicima koji se nalaze diljem Hrvatske i čuvaju u kulturno-povijesnim ustanovama u devedeset gradova po svijetu govorio je prof. dr. sc. Darko Žubrinić, nositelj kolegija Hrvatski glagolizam na preddiplomskom studiju kroatologije i suautor izložbe. On je istaknuo kako je ovo do sada opsegom najveće izlaganje glagoljaškoga nasljeđa te vrste na jednom mjestu. Najavio je prevođenje panoa na engleski i mogućnost postavljanja izložbe u drugim sveučilišnim sredinama i po svijetu.
O djelovanju Društva prijatelja glagoljice prozborila je Mirna Lipovac, tajnica te udruge i suautorica izložbe.
Izložbu je otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić koji je istaknuo kako je glagoljica izraz jedinstvenosti hrvatske kulture. Cijeli govor dekana Džinića može se pročitati ovdje.
Pedeset i jedan pano izložen u knjižnici može se virtualno pogledati i ovdje.
Izložba ostaje otvorena do 9. svibnja 2022., a može se slobodno razgledati, najbolje ponedjeljkom i petkom od 13 do 16 sati.
