Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U čitaonici Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija 24. siječnja 2022. otvorena je izložba „Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU“. Tom prigodom dekan Ivo Džinić obratio se okupljenima i rekao:
Salona, glavni grad rimske provincije Dalmacije, u središnjem dijelu istočne obale Jadrana, jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Osnivanjem Arheološkoga muzeja u Splitu, koji upravo slavi 200. obljetnicu postojanja, započinju arheološka istraživanja koja neprestano izazivaju pozornost svojim jedinstvenim otkrićima.
Antički velegrad pruža sve elemente rimske civilizacije i visoke kulturne razine o čemu svjedoče i brojne skulpture predstavljene na ovoj izložbi. To su u prvom redu portreti rimskih careva i carica čašćenih u kontekstu carskoga kulta – najpoznatija tzv. Solinjanka – portret carice Plautile, poznate u dvije inačice, kao i mramorni torzo cara Augusta. U hramovima su se nalazile skulpture božanstva poput Venere Victrix i zavjetni darovi među kojima se ističe skulptura dječaka u igri s psom te osobito skulptura satirâ u borbi s golemom zmijom.
U fundusu Gliptoteke HAZU čuvaju se replike skulptura antičke Salone koje su ovdje prikazane kao dio budućega postava nakon saniranja oštećenja od potresa.
Salona je mjesto početka kršćanstva na hrvatskom prostoru. Naime sv. Pavao u Drugoj poslanici Timoteju 4, 10 piše da je njegov učenik Tit pošao u Dalmaciju, a u Poslanici Rimljanima 15, 19 da je on osobno pronio evanđelje „od Jeruzalema pa uokolo sve do Ilirika“. Salona je mjesto u kojem su mučeni sv. Dujam i sv. Venancije. Fakultetu hrvatskih studija kao visokoškolskoj ustanovi koja je usmjerena istraživanju hrvatske kulture te civilizacijskoga i povijesnoga nasljeđa, sve su to razlozi za veliku radost i čast što može ugostiti jednu ovakvu izložbu.
U pripremi izložbe sudjelovali su studenti Fakulteta hrvatskih studija, a Salona je nezaobilazan arheološki lokalitet u brojnim kolegijima naših studija kroatologije i povijesti.
Naše profesorice Mirjana Matijević Sokol i Jasna Jeličić-Radonić povezane su od ranih dana s ostatcima ovoga rimskoga grada. Ovom prilikom im zahvaljujemo na njihovu predanom istraživanju, kao i kolegici dr. sc. Magdaleni Getaldić na dovođenju ove izložbe na Fakultet hrvatskih studija.
Želim vam svima ugodne trenutke u razgledavanju izložbe i uranjanju u dio naše bogate prošlosti!
