Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru projekta Biblioterapija u nastavi književnosti, koji uključuje održani znanstveni skup, niz predavanja na stručnim aktivima nastavnika Hrvatskoga jezika i izdavanje prvoga hrvatskoga znanstvenoga zbornika iz literarne biblioterapije, čije se objavljivanje očekuje do kraja 2021. kao tematskoga broja časopisa Kroatologija, Davor Piskač održao je seriju predavanja iz uporabe biblioterapije kao metode u nastavi književnosti od rujna do studenoga 2021.
Serija je započela prvim predavanjem na festivalu Ovca u kutiji za knjižničare, odgajatelje, profesore i nastavnike u ponedjeljak 13. rujna 2021. u amfiteatru Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu. Drugo predavanje održao je 17. rujna 2021. na znanstvenom skupu Dijete i jezik danas, Čitanje u suvremenom okruženju, predstavljajući literarnu biblioterapiju u predavanju Nova strategija čitanja za novo doba.
Treće je predavanje održao u Školi za medicinske sestre u Varaždinu 1. listopada 2021., a četvrto 25. listopada 2021. u okviru Prvoga stručnoga skupa Županijskoga stručnoga vijeća učitelja Hrvatskoga jezika Grada Zagreba s temom Literarna biblioterapija i primjer biblioterapijske interpretacije pjesme. Peto predavanje održao je 28. listopada 2021. u okviru Prvoga tematskoga webinara Županijskoga stručnoga vijeća školskih knjižničara Istarske županije s temom Literarna biblioterapija kao metoda sporog čitanja, a šesto 22. listopada u Kući Petra Preradovića vezano uz projekt koji potiče čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu predavanjem Biblioterapija u književnosti.
Sedmo je predavanje u nizu održao u petak 5. studenoga 2021. izlaganjem Važnost čitanja od najranije dobi na skupu koji je za odgajatelje organizirao Dječji vrtić „Radost“ u Poreču. Ciklus predavanja završio je sudjelovanjem na Međunarodnom interdisciplinarnom znanstvenom skupu Čitatelj i čitanje u digitalno doba na kojem je 11. studenoga 2021. održao izlaganje Motivacija za čitanje književnosti u doba digitalnih medija.
U okviru ciklusa predavanja, gostovao je i na Hrvatskom radiju, Treći program u emisiji Okrugli stol, emitiranoj 18. listopada 2021. sudjelovanjem u raspravi na temu Digitalno doba i čitateljske navike: Mitovi i istine.
.jpg)
