Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


20/09/2021

Nastavljena je suradnja s Hrvatima u Mađarskoj

U okviru trajnoga sporazuma o međusobnoj suradnji između Osnovne škole Geze Kissa u Šeljinu u Mađarskoj i Fakulteta hrvatskih studija, dio praktične nastave iz predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori održan je od 13. do 17. rujna 2021. u šeljinskoj školi. Predmet je osmislila i u nastavu diplomskoga studija Kroatologije (kao izborni predmet) uvela profesorica Sanja Vulić, a u realizaciji praktičnoga dijela nastave sa studentima, koji se odvija u dijaspori, pomaže joj asistentica Lidija Bogović. Studenti Tamara Bednjanec, Ivana Bertić i Jurica Gottštajn najprije su u Šeljinu pratili redovitu školsku nastavu iz hrvatskoga jezika, a zatim su se okušali u samostalnom izvođenju nastave u izabranim razredima. Učenici su vrlo lijepo prihvatili svoje nove privremene nastavnike.

Tijekom boravka u Šeljinu nastavnice i studenti razgledali su Arboretum oko dvorca u Šeljinu (koji je bio u vlasništvu grofova Draškovića iz Trakošćana) te Muzej Geze Kissa. Ravnatelj osnovne škole u Šeljinu Robert Ronta i nastavnica hrvatskoga jezika Rita Ronta poveli su goste iz Zagreba na izlet u Mohač i na Mohački otok. U Mohaču im je Gradsku vijećnicu pokazala tamošnja nastavnica hrvatskoga jezika Marija Nemeth Barac.

Posredstvom gospodina Drage Horvata, generalnoga konzula Republike Hrvatske u Pečuhu, održan je radni sastanak s Janjom Živković Mandić, ravnateljicom Hrvatskoga školskoga centra Miroslava Krleže u Pečuhu (od vrtića do gimnazijske mature). Na sastanku je bilo riječi o potrebi sklapanja sporazuma o trajnoj suradnji između Hrvatskoga školskoga centra u Pečuhu i Fakulteta hrvatskih studija. Ako okolnosti dopuste, sporazum će biti sklopljen prije kraja tekuće kalendarske godine.

O radnom susretu u Pečuhu, a također o aktivnostima studenata na predmetu Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, emitiran je prilog na Hrvatskom radiju Pečuh.

 

Popis obavijesti