Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Ove sam godine ponovo dobila mogućnost biti polaznicom Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koja se već četvrtu godinu za redom organizira u gradu Krku. Prema riječima pokretačice i voditeljice Škole prof. dr. sc. Sanje Vulić uspješnost Škole počiva na nekoliko važnih čimbenika, a to su prije svega podrška matične ustanove Fakulteta hrvatskih studija, zatim novčana potpora Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te novčana potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i izvrsna suradnja s lokalnim zajednicama diljem otoka. Posebice uspješnu suradnju Škola je ostvarila s Gradom Krkom koji svake godine Školi daje reprezentativan nastavni prostor u gradskoj Vijećnici te s Petrom Kopanicom, predsjednikom Udruge Knezovi Krčki Frankopani, koji je bio dio tročlanoga Organizacijskoga odbora Škole u sastavu prof. Vulić, predsjednica, asistentica Lidija Bogović, tajnica i Petar Kopanica, član. Ove se godine Škola održala od 26. lipnja do 3. srpnja. Kao i prošle godine, polaznici su bili iz triju zemalja: osnovnoškolski nastavnici hrvatskoga jezika i studenti iz Mađarske, nastavnice hrvatskoga jezika iz hrvatskih dopunskih škola u Njemačkoj (koordinatorice hrvatske nastave u Bavarskoj i Baden-Württembergu) te studenti hrvatskoga jezika iz Argentine. Predavačice na ovogodišnjoj Školi bile su iz Hrvatske i Italije.
Premda se Škola održava na otoku Krku, kulturni je program prigodom otvaranja Škole bio posvećen Zagrebu, kao podrška u potresu stradalomu glavnomu gradu Hrvatske. Drugi dan Ljetne škole počeo je terenskom nastavom na Dubašnici, gdje krčke šume kriju ostatke različitih starih hrvatskih crkvica i kapelica, npr. sv. Mikule (Nikole), sv. Jurja i dr. Nakon toga dijela terenske nastave svi polaznici Škole željeli su nazočiti sv. misi u crkvi sv. Marije Magdalene u okviru samostana franjevaca trećoredaca u Portu. U poslijepodnevnim satima počela je kabinetska nastava – vježbe iz hrvatskoga jezika koje je držala asistentica Bogović. Nastava trećega dana počela je predavanjem prof. Vulić „O najstarijim hungarizmima u hrvatskom jeziku“, a zatim su slijedile svakodnevne jezične vježbe. Terenska nastava u večernjim satima toga dana pružila je polaznicima Ljetne škole jedinstvenu priliku boravka u etno-kući obitelji Bogović (Bogovac) u Bogovićima na Dubašnici. Iz te je obitelji asistentica Bogović. Tom su prigodom braća Petar i Ivica Bogović upoznali polaznike škole s poviješću toša (mlina za masline) i izlošcima u svojoj etno-kući. Sudionici Škole bili su počašćeni izvornim otočnim proizvodima i dobili prigodne darove. Četvrti dan Škole ponovo je počeo predavanjem, a predavačica je bila dr. sc. Suzana Glavaš, viša lektorica hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Napulju. U skladu s tim, svoje je predavanje naslovila „Nastava hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Napulju“. Svake se godine na Školi održava barem jedna jezikoslovna radionica. Ove je godine asistentica Bogović vodila radionicu o tvorbi riječi u hrvatskom jeziku. Terenska nastava toga četvrtoga dana Škole odvijala se na Kanajtu kraj Punta. Budući da je bio blagdan sv. Petra i Pavla (Petrova) sudionici Škole po vlastitoj su želji sudjelovali u molitvi zlatne krunice i nazočili sv. misi na ostatcima ranokršćanske crkvice sv. Petra. Program petoga dana Škole također je bio vrlo bogat. Nakon kabinetskoga dijela nastave u jutarnjim satima, u poslijepodnevnim smo satima razgledali župnu crkvu sv. Kuzme i Damjana u Poljicima, zatim zanimljivosti flore u šumama Šotoventa te sudjelovali u dojmljivoj književnoj i gastro-večeri s predstavljanjem knjige „U cipelicama od porculana“, koju je za nas priredila Ana Kominka, članica Udruge Knezovi Krčki Frankopani. Šesti je dan već tradicionalno rezerviran za izlet brodicom. Razgledavali smo s morske strane krčku obalu između Punta i Stare Baške te se zaustavili na poznatoj Zlatnoj plaži. Naravno, obvezne jezične vježbe nisu izostale ni toga dana. Program sedmoga dana počeo je predavanjem doc. dr. sc. Antonije Ordulj, naslovljenim „Ovladavanje leksičkim jedinicama u hrvatskom kao inom jeziku“.
Svoje dojmove i oduševljenje Školom polaznici su ove godine izrazili na zanimljiv i kreativan način. Najaktivnije polaznice Škole priredile su organizatorima lijepo iznenađenje. Osnovale su klapu Krčki mix te sastavile i otpjevale pjesmu koju su posvetile Školi. Također su polaznici Škole zajedno smislili simpatični i duhoviti promidžbeni program posvećen Školi, koji su svi zajedno izveli. Oba su nastupa oduševila organizatore.
I ove su godine mediji pratili rad Škole. Hrvatski radio i Glas Hrvatske imali su poseban prilog o Školi u emisiji Mostovi – Hrvatima izvan domovine, koja je emitirana 1. srpnja, a Radio Croatica iz Budimpešte posebnu emisiju koja je bila na programu 20. srpnja. O radu Škole još su izvještavali Hina; Glas Istre; Hrvatska matica iseljenika te portali Otok-Krk.org; Narod.hr; Dnevno.hr, Dijaspora.hr, također Web centar hrvatske kulture i dr.
Mateja Kocijan, mag. croat.
Koordinatorica Hrvatske nastave u Bavarskoj (Njemačka)
Ljetna škola održana je uz financijsku potporu Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
