Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
IN MEMORIAM: dr. sc. Jozo Marević (25. IV. 1940. – 11. IV. 2021.)
»Tum verborum cum Latinitatis cultor«
U nedjelju 11. travnja, u 81. godini života napustio nas je jedan od najvećih hrvatskih leksikografa, dr. sc. Jozo Marević. Rođen je 25. travnja 1940. u Bagalovićima. Osnovnu školu je završio u Opuzenu. Nakon klasične gimnazije u Dubrovačkom sjemeništu (Collegium Ragusinum) završio je 1966. filozofski fakultet u Zadru, studijsku grupu Njemački jezik i književnost i Latinski jezik i književnost.
Poslije dvogodišnjega rada u Osnovnoj školi u Kuli Norinskoj i višegodišnjega rada u Srednjoj školi u Novskoj (od 1965.) zaposlio se je 1971. godine u nakladničkoj kući Školska knjiga, u kojoj je vodio marketing te godinama kao glavni urednik Društveno-humanističke redakciju Magistrirao je 1979., a 1988. doktorirao je s temama iz pedagoškoga marketinga s posebnim obzirom na marketing znanstvenih informacija. 1990. do 1994. godine organizirao je i vodio nastup hrvatskih nakladnika na najvećoj svjetskoj smotri pisane riječi u Frankfurtu. S grupom povijesnih istinoljubaca iz Hrvatske i svijeta organizirao je i vodio tri međnarodna znanstvena simpozija o Bleiburgu i križnim putovima te kao moderator i urednik priredio tri knjige – zbornike radova sa svakoga od tih simpozija. Urednik je i pet drugih zbornika znanstvenih (stručnih) radova. Uz više stručnih knjiga kao leksikograf autor je šest rječnika, od kojih četiri enciklopedijska s opsegom od 10 000 stranica, prevoditelj je pet knjiga, redaktor ili recenzent više rukopisa.
Bio je član više svjetskih asocijacija i udruga, između ostalih Svjetske asocijacije kibernetičara, Društva hrvatskih klasičnih filologa, Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Svjetske asocijacije esperantista UEA u Rotterdamu. Također je bio član Udruge sv. Pavla – mljetskog brodolomca. Nazočio je mnogim međunarodnim skupovima, seminarima, simpozijima, kongresima u tuzemstvu kao i u inozemstvu, često u svojstvu predavača. U nekim međunarodnim projektima bio je recenzentom ili pak konzultantom.
Godine 1998. nagrađen je nagradom Mate Ujević Leksikografskog zavoda te državnom nagradom za znanost iz područja humanističkih znanosti. Obje nagrade za leksikografsko djelo Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik kao najbolje i najuspjelije leksikografsko djelo u 1997. godini.
Za Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik dobio je 2001. godine godišnju nagradu za znanost Dubrovačko-neretvanske županije.
Životno djelo dr. sc. Joze Marevića je Osmojezični enciklopedijski medicinski rječnik koji obuhvaća 50 tisuća medicinskih riječi i pojmova, a opsegom premašuje 3100 stranica. Tiskan je na biblijskom papiru i jedinstvena je knjiga u svijetu. Uz latinski i esperanto, pojmovi u rječniku dr. sc. Joze Marevića, prevedeni su na još pet svjetskih jezika: engleski, francuski, njemački, španjolski, talijanski i hrvatski. Životno je to djelo ovog filologa, leksikografa, prevoditelja i urednika za čiju mu je izradu trebalo preko 12 tisuća radnih sati i 10 godina života, a završio ga je i otisnuo u mirovini 2015. godine.
Od drugih vrijednih publikacija koje svjedoče ljubav prof. Marevića prema latiskomu jeziku vrijedno je istaknuti knjigu Latinski zauvijek (Latinum in aeternum) u kojoj se nalaze mudre izreke (aforizmi, frazeologizmi, raznoliki izričaji i neologizmi) mudroslovaca koji su živjeli u vremenskom razdoblju od 2 500 godina. Tu je i vrijedan prijevod djela Ignjata Đurđevića Sveti Pavao apostol brodolomac budući da je i prof. Marević gorljivo zastupao tezu o da je upravo otok Mljet mjesto Pavlova brodoloma.
Smrt ga je zatekla u trenutku kad se spremao izdati dvije knjige od kojih je jedna Vrila beside iz stine žive njegova brata Kleme Marevića.
Obično se znade reći da je cijena priređivanje velikih enciklopedijskih rječnika jedan ljudski život koji bi se posvetio samo tomu. Prof. Marević ostavio nam je puno više od toga i njegovo nedvojbeno nadmašuje godine koje su mu bile dane te će, zasigurno živjeti i generacijama sveučilištaraca koji će se njegovim radom koristiti.
