Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


08/11/2020

Prodekanica Vulić o hrvatskom jeziku kao temelju hrvatskoga identiteta


Prodekanica Vulić o hrvatskom jeziku kao temelju hrvatskoga identiteta

Prodekanica za međunarodnu suradnju Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Sanja Vulić Vranković gostovala je na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji Hrvatska za 5 urednika i voditelja Branimira Bilića, koja je emitirana na Prvom programu HTV-a 3. studenoga 2020. u 23.25. Govorila je o kulturološkim projektima i kakva je njihova važnost za hrvatski nacionalni i kulturni identitet. Prof. Vulić istaknula je kako nema identiteta bez jezika, jer se bez jezika ne može očuvati identitet. „Hrvatski će jezik ostati u temeljima hrvatskoga identiteta. Koliko jezik bude očuvan, toliko će biti očuvan i identitet. Treći naraštaj Hrvata u iseljeništvu, koji ne govori hrvatskim jezikom, ima svijest o podrijetlu, ali nema pravi hrvatski identitet. Pravi hrvatski identitet imaju samo tamo gdje se govori hrvatski. Identitet je jači što se bolje vlada hrvatskim jezikom. U zajednicama u kojima se izgubilo poznavanje hrvatskoga jezika, mnogi odlaze na tečajeve hrvatskoga jer im je jasno da je to sastavnica koja ima nedostaje. Veliku će ulogu u očuvanju identiteta odigrati odnos prema mladima...“ S profesoricom Vulić razgovarala je novinarka Martina Klaić.

Prilog se može vidjeti ovdje.

Popis obavijesti