Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


06/07/2020

Prva knjiga na međunarodnom projektu "Dialektforschung / Gradišćanskohrvatski govori"

Jedan od njih je dopisni član HAZU Nikola Bencsics iz Austrije, koji je ujedno i urednik te prve knjige. Ostali su autori Šandor Horvath iz Mađarske te iz Hrvatske Robert Bacalja i Sanja Vulić. Profesorica Vulić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu autorica je dijela knjige u kojem se iscrpno analizira jezik gradišćanskohrvatske književnosti od početka 20. stoljeća (točnije od 1903.) do današnjih suvremenih autora. O knjizi su već izvijestili brojni manjinski mediji u Austriji i Mađarskoj. Povodom objavljivanja knjige prof. Vulić je bila gošća u emisiji Mostovi - Hrvatima izvan domovine 1. programa Hrvatskoga radija i Glasa Hrvatske, a nedugo zatim gostovala je na Hrvatskom radiju iz Mađarske.

 

Popis obavijesti