Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Temi „Kako se hrvatski jezik voli znanjem i srcem?“ Hrvatska je radiotelevizija posvetila emisiju „Hrvatska za 5“, koja je prikazana u utorak, 3. ožujka 2020. na Prvom programu u 23.25. U emisiji su nastupili: prof. dr. sc. Mario Grčević, predstojnik Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnji nastavnici na studiju kroatologije: dr. sc. Nataša Bašić Kosić i izv. prof. dr. sc. Marko Alerić kao i prof. dr. sc. Sanda Ham.
Temu su komentirali studentice kroatologije Fakulteta hrvatskih studija Korina Grbeša i Darija Pilski i predsjednik Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU akademik Ranko Matasović.
Bilo je govora o položaju, podrijetlu, važnosti, normiranju i očuvanju hrvatskoga jezika, o njegovoj uporabi na društvenim mrežama i u svakodnevnoj komunikaciji. Profesor Grčević zaključio je kako se ne boji za budućnost hrvatskoga jezika, ali je čvrstoga stajališta da je hrvatski jezik potrebno zakonski zaštititi i promicati. Studentice kroatologije istaknule su važnost njegovanja hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnom govoru i pismu te da je hrvatski jezik jedan od temelja hrvatskoga identiteta koji se proučava i poučava na Fakultetu hrvatskih studija.
Reportaže su pripremili Martina Klaić i Nataša Rataj. Urednik i voditelj emisije je Branimir Bilić, pomoćnica urednika Martina Klaić, a redatelj Željko Musić.
Emisija se može pogledati ovdje.