Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


08/02/2020

Osnovan Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU


 

Osnovan Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU


Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovalo je 29. siječnja 2020. Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Odbor je osnovan kao Akademijino stalno savjetodavno tijelo koje će voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskom standardnom jeziku, raspravljati o nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnoga jezika; upozoravati na primjere nepoštovanja ustavne odredbe o hrvatskom kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj; promicati kulturu hrvatskoga standardnoga jezika i donositi preporuke o daljnjem normiranju hrvatskoga standardnoga jezika u onim pitanjima gdje u normi postoje ili nastanu nedoumice.


Predsjedništvo HAZU imenovalo je i prvi sastav Odbora na razdoblje od četiri godine. Predsjednikom Odbora imenovan je akademik Ranko Matasović, a članovima 25 filologa, 13 pravih članova i 12 članova suradnika Razreda za filološke znanosti HAZU. Abecedom prezimena to su: akademik Stjepan Babić, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Mario Brdar, akademik Stjepan Damjanović, akademkinja Dunja Fališevac, akademik Goran Filipi, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Darija Gabrić Bagarić, prof. dr. sc. Mario Grčević, akademik Eduard Hercigonja, akademik Mislav Ježić, prof. dr. sc. Amir Kapetanović, akademik August Kovačec, prof. dr. sc. Josip Lisac, akademkinja Antica Menac, prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, prof. dr. sc. Milan Mihaljević, akademkinja Anica Nazor, akademik Darko Novaković, akademkinja Ivanka Petrović, prof. emerita dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Marko Tadić, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Mateo Žagar i akademkinja Milena Žic Fuchs.

Odluka o osnivanju Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Popis obavijesti