Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U povodu 100. godišnjice rođenja i 30. godišnjice smrti akademika i književnika Jure Kaštelana, časopis "Kronika" Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU (37, 2020.) ovogodišnji broj bit će posvećen njegovu żivotu i djelu. Obradit će se njegova poezija od "Crvenog konja" (1940.) s linorezima Ede Murtića, do ciklusa "Pjesme o mojoj zemlji" i "Tifusari". Njegova prva knjiga "Crveni konj" izašla je u vlastitoj nakladi i potporom Ede Murtića, ali je zabranjena i naklada uništena. Od tada traje trajna veza i suradnja pjesnika i slikara Ede Murtića. U proljeće 2004. Murtić se bavio mišlju da na stihove Jure Kaštelana naparavi u keramici hommage Juri Kaštelanu. U njegovu ateljeu na Trgu kralja Tomislava, nekadašnjem ateljeu Vlahe Bukovca, Tomislav Sabljak predao je izbor iz poezije Jure Kaštelana Edi Murtiću. Nažalost, do realizacije spomenika nije došlo. Od supruge Ede Murtića Goranke Vrus Murtić redakcija je dobila nacrte Murtićeva spomenika Juri Kaštelanu, koji je trebao biti smješten u parku Ribnjak, gdje je 1964. otvoren spomenik Ivanu Goranu Kovačiću — rad Vojina Bakíća.
Uz poeziju, Kaštelan je objavljivao i dramu, lirsku prozu, te studije o A. B. Šimiću i A. G. Matošu Godinama je na Filozofsakom fakultetu u Zagrebu predavao teoriju knjiźevnosti. Sudjelovao je u osnivanju umjetnicke grupe EXAT i bio direktor Zavoda za književnost í teatrologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1986.-1990.). U zagrebačkoj "Zori" — Maloj biblioteci, uredio je izbor iz Ujevićeve poezije "Rukovet" (1950.). To je prva Ujevićeva knjiga nakon 1945., kada je Ujević kažnjen od Suda časti zabranom tískanja. Bio je imodernistička preteča mladim "krugovašima" okupljenim oko časopisa "Krugovi" (1952.- 1958.). Zlatko Sudović napravio je film o Juri Kaštelanu, koji se nalazi u arhivi HRT-a, a Stipe Sikirica bistu, 1974.
Molimo Vas da prijedloge tema pošaljete do 1. travnja 2020., a cjelovite radove do 1. srpnja 2020. na literat@hazu.hr.
Glavni urednik časopisa "Kronika"
prof. dr. sc. Tomislav Sabljak, član urednik