Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


27/01/2020

Terenska nastava u Pomurju u Mađarskoj


 

Terenska nastava u Pomurju u Mađarskoj

U okviru predmeta Jezik Hrvata u dijaspori na znanstvenom smjeru Odsjeka za kroatologiju prof. dr. sc. Sanja Vulić za svoje studente i studentice organizira terensku nastavu. Budući da je u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori uspostavila izvrsnu suradnju s pomurskim Hrvatima u Mađarskoj, ove se godine terenska nastava održala u dvama najvećim selima te autohtone zajednice, tj. u Serdahelu i Keresturu te u obližnjem gradu Kaniži. Studentima i profesorici pridružila se i asistentica Lidija Bogović.

Najprije su posjetili Hrvatski kulturno-prosvjetni zavod Stipana Blažetina u Serdaheu, gdje ih je dočekala ljubazna ravnateljica Zavoda gospođa Zorica Prosenjak, koja je i nastavnica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Katarine Zrinski u istom mjestu. Upoznavši goste s poviješću osnivanja Zavoda i njegovim radom povela ih je u školu. U objema ustanovama pridružila im se i gospođa Bernadeta Blažetin, novinarka Hrvatskoga glasnika (tjednika Hrvata u Mađarskoj), koja je tom prigodom intervjuirala profesoricu Vulić.

Slijedio je posjet Osnovnoj školi Nikole Zrinskoga u Keresturu gdje su sudionici terenske nastave nazočili satu hrvatskoga jezika koji je držala učiteljica Henrijeta Novak, a zatim su se susreli s ravnateljicom Anicom Kovač koja ih je pobliže upoznala s radom škole i organizacijom nastave hrvatskoga jezika. Terenska nastava završila je posjetom gradu Kaniži. Na toj su se dionici puta posjetiteljima iz Zagreba pridružile dvije nastavnice hrvatskoga jezika iz keresturske osnovne škole: Erika Rácz i Biserka Kiš.

Zajedno su obišli kulturne spomenike u gradu te se upoznali s radom Generalnoga konzulata RH u Kaniži i Hrvatske manjinske samouprave u tom gradu. Studenti su bili vrlo zadovoljni što su imali mogućnost osobno upoznati pripadnike manjinske zajednice o kojoj su učili u protekom semestru.

 

 

Popis obavijesti