Dana 26. listopada 2019., studenti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu posjetili su Nin i Zadar u sklopu terenske nastave iz kolegija Hrvatska likovna umjetnost, Hrvatsko arheološko nasljeđe i „Umjetnost Rimskoga Carstva na tlu Hrvatske“.

U ranim jutarnjim satima krenuli smo iz Zagreba te prijepodne stigli u Nin. Prilazeći autobusom prema Ninu u vizuri grada vidjeli smo kako se s istočne strane nalazi solana, dok se sama stara jezgra grada Nina smjestila na poluotoku unutar pješčane lagune.

Iz autobusa smo izišli na području antičke ninske luke i prvotno ugledali kip kneza Branimira, djelo akademskoga kipara Josipa Poljana. Knez Branimir (879. – 892.) izuzetno je važna povijesna ličnost za grad, u čije je vrijeme 879. godine Hrvatska priznata kao zakonita država sa  središtem u Ninu.

                                                        Pogled na Nin i skulpturu kneza Branimira

 

Do stare jezgre Nina došli smo južnim mostom koji spaja taj poluotočić s kopnom. Do grada je moguće doći jedino prelaskom preko jednoga od dvaju mostova izgrađenih u 16. st. ili kroz očuvana Donja i Gornja gradska vrata (16. – 18. st.).

Na ulazu u grad voditeljica Muzeja ninskih starina mr.sc. Majda Dadić ispričala nam je povijest grada koji je utemeljilo ilirsko pleme Liburni pod imenom Aenona, koja je kroz povijest bila jako pomorsko i trgovačko središte, te važna luka na istočnoj jadranskoj obali. Antička luka staroga Nina jedan je od najvećih i po nalazima najbogatijih lučkih prostora iz toga doba na istočnom Jadranu.

                                                                  Donja gradska vrata – 16. st.   

 

Prošavši kroz vrata kretali smo se glavnom rimskom gradskom ulicom (cardo maximus).

Posjetili smo crkvu i zvonik sv. Anselma koja je župna crkva, a za vrijeme hrvatskih narodnih vladara i kasnije, bila je ninska katedrala. Sjeverno od crkve nalazi se poznati kip biskupa Grgura Ninskoga, rad autora Ivana Meštrovića, kojega smo naravno, uhvatili za nožni palac i poželjeli želju.

                                        Crkva sv. Anselma sa zvonikom i skulptura Grgura Ninskoga

Nakon obilaska crkve i znamenitoga kipa, posjetili smo jednu od najznačajnijih ninskih znamenitosti – crkvu Svetoga Križa, koja je važan spomenik crkvenoga graditeljstva, a datira se u 9. stoljeće. Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti. Opčinjen njezinom ljepotom, poznati engleski arhitekt Thomas Jackson nazvao ju je najmanjom katedralom na svijetu. Oko crkvice nalaze se ostatci rimskih insula iz 2. stoljeća, koji su dijelili urbani prostor na pravilne blokove u kojem je živjelo građanstvo.      

                                                                               Crkva Sv. Križa

 

Obilaženjem grada, posjetili smo još dvije značajne antičke ostavštine, ostatke foruma i rimske kuće. U zapadnom dijelu grada na položaju nekadašnjega rimskoga foruma, nalaze se ostatci monumentalnoga rimskoga hrama, najvećega na istočnoj obali Jadranskoga mora.

On se datira u drugu polovicu 1. stoljeća poslije Krista, u vrijeme vladavine cara Vespazijana (69. – 79.), čije se ime nalazi na natpisu uklesanom na frizu s pročelja hrama.

U neposrednoj blizini foruma, pronađene su mramorne skulpture rimskih careva, što ukazuje na postojanje carskoga kulta, a skulpture smo kasnije vidjeli u Arheološkom muzeju u Zadru. 

Nakon toga smo posjetili mjesto tzv. Banovac u blizini foruma s ostatcima luksuzne rimske kuće iz 2. stoljeća.

     

 Ostatci rimskoga hrama i maketa hrama (u Muzeju ninskih starina)

 

                                                       Ostatci rimske kuće iz 2. stoljeća, Banovac

 

Naš posjet Ninu završio je obilaskom Muzeja ninskih starina u kojem smo vidjeli izloženu građu koja obuhvaća sva važnija povijesna razdoblja razvoja Nina, a svako od njih podijeljeno je u više tematskih cjelina te popraćeno bogatom arheološkom građom, tematskim i predmetnim legendama, rekonstrukcijama, maketama, fotografijama i tlocrtima. Predstavljeno je razdoblje pretpovijesti, rimsko razdoblje, ranokršćansko razdoblje, rani i kasni srednji vijek te podvodna arheologija i lapidarij. Najvrjedniji nalazi koji se čuvaju u muzeju dva su originalna starohrvatska broda iz 11. stoljeća, poznata pod imenom Condura Croatica. Njihove replike vidjeli smo pri samom ulasku u grad s mosta koji spaja poluotok. U muzeju se nalazi i kopija krstionice kneza Višeslava, zatim mnogobrojni ostatci materijalne kulture iz prapovijesnoga, rimskoga, starokršćanskoga i starohrvatskoga života Nina. Osobiti su zanimljivo predstavljeni grobovi sa skeletnim ukopima.

Muzej ninskih starina (dio je Arheološkog muzeja u Zadru)

                                                                     Grob sa skeletnim ukopom

 Dio stalnoga postava sa srednjovjekovnim

dijelovima arhitekture i crkvene opreme                                                  Condura Croatica

 

Nakon obilaska muzeja, zaputili smo se prema Zadru. Stigavši u Zadar bili smo oduševljeni bogatstvom njegovih kulturno-povijesnih znamenitosti. Prvotno smo obišli benediktinski samostan sv. Marije, koji je osnovala zadarska plemkinja Čika 1066. godine. Velika trobrodna crkva sv. Marije sagrađena je 1091. godine u ranoromaničkom stilu. Njezin najljepši dio je zvonik, u originalnoj varijanti romaničkoga zvonika tzv. lombardskoga tipa. Zvonik nosi ime hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana koji ga je izgradio 1105 godine, a čije je ime uklesano u spomen ulaska u Zadar 1102. godine. Crkva ima pročelje sagrađeno u renesansnom stilu, dok je unutrašnjost barokna.

Pogled na crkvu sv. Marije

 

Zatim smo uz stručno vodstvo dr. sc. Radomira Jurića razgledali stalni postav crkvene umjetnosti (SICU) Zlato i srebro Zadra, s predmetima koji datiraju od 8. do 18. stoljeća, te rekonstruiranom unutrašnjosti starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11. stoljeća. Osim vrijednih umjetnina samostan ima i bogat arhiv u kojem se čuvaju isprave koje sežu u doba hrvatskih narodnih vladara i predstavljaju dragocjenu građu za izučavanje naše najstarije povijesti.

Nakon obilaska samostana, pogledali smo stalni postav Arheološkoga muzeja u Zadru. U prizemlju su izloženi arheološki ostatci iz doba od 7. do 12. stoljeća, od kojih se najveći dio veže za materijalnu i duhovnu kulturu Hrvata. Na prvom su katu izloženi brojni predmeti koji ilustriraju život u sjevernoj Dalmaciji u doba Rimljana dok je na drugom katu izložen prethistorijski arheološki materijal iz kamenoga i metalnoga doba (od oko 10 000 god. pr. Kr. do dolaska Rimljana).

   

Stalni postav antičke zbirke (carske skulpture iz Aenone)  /   Stalni postav srednjega vijeka

 

Nadalje, posjetili smo crkvu sv. Donata koja nas je očarala jedinstvenošću i monumentalnošću. Crkva sv. Donata simbol je grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranoga srednjega vijeka (9. stoljeće). Veći dio arhitektonskoga ukrasa, kao i monolitni stupovi u crkvi, antičkoga su podrijetla i ugrađeni su u samu crkvu, a potječu uglavnom s porušenoga rimskoga foruma.

   

Crkva sv. Donata: izvana i unutrašnjost (s antičkim stupovima)

 

Kako bismo upotpunili naše razgledavanje Zadra, a tako i njegovu kulturno-povijesnu baštinu, za kraj smo razgledali interijer i eksterijer katedrale sv. Stošije u kojoj se kriju razne zanimljivosti važne za povijest grada Zadra.

Katedrala sv. Stošije

 

Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) trobrodna je romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. stoljeću, sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. stoljeća, uzdignutom na mjestu starokršćanske bazilike.

Unutrašnjost katedrale izrazito je monumentalna. Prezbiterij je povišen, a ispod njega nalazi se kripta iz 12. stoljeća. U  prezbiteriju se nalaze korska sjedala izrađena u stilu cvjetne gotike, a nad glavnim oltarom je ranogotički ciborij iz 1322. i iza njega kameno prijestolje – katedra za nadbiskupa. Sakristija se nazivala i kapelom sv. Barbare. Njezini zidovi i apsida pripadaju najstarijim dijelovima katedrale, kao i podni mozaik s prikazom dva jelena, koji datira iz sredine 6. stoljeća. Imali smo priliku vidjeti i sam mozaik koji se radi zaštite nalazi prekriven.

Podni mozaici u sakristiji katedrale sv. Stošije

 

Tu je i šesterolisna krstionica, izvorno iz 6. stoljeća, koja se naslanja na južni bok katedrale, a porušena je do temelja u savezničkim bombardiranjima 16. prosinca 1943. godine, faksimilno je obnovljena 1989. godine. Sarkofag u kojem se čuvaju zemni ostatci sv. Stošije, dao je izraditi zadarski biskup Donat, i čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj apsidi.

Poslije smo prošetali gradom, prošli Narodnim trgom koji je formiran u srednjem vijeku kao Platea magna (veliki trg) i središte je svjetovnoga života Zadra i centar gradske uprave. Na njem dominira današnja Gradska loža, Gradska straža (1562.) i novovjeka Gradska vijećnica (1934.). Također, na trgu se nalazi i djelomično sačuvana predromanička crkvica Sv. Lovre s atrijem u koju se ulazi kroz Kavanu Sv. Lovre.

Ostatci crkvice Sv. Lovre

 

Nakon pauze, svoj obilazak završili smo antičkom šetnjom po rimskom dijelu grada, prošetali smo forumom, koji je najveći rimski forum na istočnoj strani Jadranskoga mora. On je bio glavni trg rimskoga Iadera na kojem se odvijao javni život grada, njegova gradnja je započela u 1. stoljeću pr.Kr., a utemeljio ga je prvi rimski car August.

Zatim smo s južne strane foruma vidjeli ostatke velike monumentalane gradske bazilike, Severiane, podignute krajem 2. i početkom 3. stoljeća.

 Ostatci bazilike Severijane na rimskom forumu

 

Zapadno od foruma vidjeli smo gdje je bio smješten kapitolijski hram, sa stupovima od kojih je jedan na izvornom mjestu, a u srednjem vijeku služio je kao stup srama na što upućuju lanci koji su pribijeni na njega. Ispred nekadašnjega kapitolija pronađeni su ostatci ležišta oltara na kojem su se uz obrede prinosile žrtve. To mjesto i danas predstavlja ishodište planimetrije grada Zadra. Kasnije, na temeljima foruma, izgrađena je crkva sv. Donata te Nadbiskupska palača. Zatim smo prošetali današnjom Kalelargom koja je zadržala pravac rimske ortogonalne podjele prostora (carda i decumana) a koja je išla od glavnih gradskih vrata koja su bila flankirana oktogonalnim kulama čiji se ostatci naziru i danas.

Obilazak smo završli kod ulaza s morskih vrata sa slavolukom, poznatim i kao Vrata sv. Krševana prema obližnjoj crkvi posvećenoj tomu zadarskomu zaštitniku. Sagrađena je 1573. godine u čast pobjede kršćanske vojske nad Turcima u Lepantu. Na unutrašnjoj strani vrata ugrađeni su dijelovi rimskoga slavoluka koji je Melia Aniana, nekadašnja zadarska Rimljanka, podigla u spomen svojemu mužu. Iznad rimskoga luka i vijenca, velika je renesansna ploča koja govori o Lepantskoj bitki, a nad njom je fini reljef sv. Krševana. Na vanjskoj strani vrata u gornjem je dijelu sačuvan arhitektonski okvir uokolo krilatoga lava, simbola mletačke države.

  Vrata sv. Krševana 

 

Na kraju, možemo istaknuti kako smo zaista kvalitetno i bogato sadržajem doživjeli terensku nastavu i gradove koje smo posjetili.

 

Prikaz terenske nastave napravile studentice:

Adela Kavur, Odsjek za povijest

Tatjana Sarajlija, Odsjek za kroatologiju