Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U subotu 16. studenoga 2019. na Otvorenoj pozornici sajma knjiga Interliber održano je predstavljanje knjige Ime „Hrvat“ u etnogenezi južnih Slavena autora izv. prof. dr. sc. Marija Grčevića s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. O knjizi su govorili recenzenti prof. dr. sc. Stjepan Ćosić i prof. dr. sc. Dubravka Sesar, prof. emerita te sam autor.
Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić u uvodu je rekao kako je riječ o hvalevrijednom poduhvatu jer od davnih istraživanja Milana Šufflaya nismo imali takvu sintezu o rasprostranjenosti hrvatskoga imena na južnoslavenskom području. S njim se oko vrijednosti knjige složila i recenzentica prof. dr. sc. Dubravka Sesar, prof. emerita, koja je uvjerena kako će knjiga postati nezamjenjiva literatura na kroatističkim i slavističkim studijima u Hrvatskoj i u svijetu.
Autor knjige, izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, istaknuo je da je tematika knjige ležala godinama po arhivima i da knjiga dolazi u našoj historiografiji s najmanje pedeset godina zakašnjanja koliko je trajala hrvatska „samocenzura“ nakon ubojstva Milana Šufflaya. Napomenuo je da knjiga nije kraj istraživanja jer je u pripremi drugo izdanje koje će popraviti uočene nedostatke prve knjige, ali donijeti i novu građu koja će upotpuniti neke stare i osvijetliti neke nove dijelove hrvatske povijesti.
Knjigu su zajednički objavili Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, a urednički ju potpisuje prof. dr. sc. Slavica Stojan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.
Foto: Zvonimir Džoić