Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Otvorena izložba o 20. obljetnici slobode Hrvatskoga podunavlja: „Ova tema sve više postaje predmet znanstvenih istraživanja!”
U knjižnici Hrvatskih studija na Sveučilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu, povodom 20. obljetnice reintegracije Hrvatskoga podunavlja, 25. listopada 2019. otvorena je izložba pod nazivom „Mirna reintegracija Hrvatskoga podunavlja“. U njoj je po prvi put obrađena je i objavljena građa Muzeja grada Iloka koja se odnosi na to razdoblje.
Okupljene profesore i studente, izaslanicu ministrice kulture Anu Matković, predstavnika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Gorana Marića, predstavnicu Društva Iločana i prijatelja Iloka Mirjanu Zelenika i promotore izložbe pozdravila je Ružica Grbešić, voditeljica knjižnice. Ona je istaknula da je ponosna što ustanova na akademskoj i znanstvenoj razini svima može približiti dokumentirana sjećanja iz dana borbe za slobodu naroda i države.
Ravnateljica Muzeja grada Iloka Maja Barić zahvalila je Hrvatskim studijima i istaknula: „Da bi se problematika mogla prezentirati javnosti ona se mora stručno i znanstveno obraditi. Upravo zbog toga smo se odlučili da tema bude tako prikazana u ovoj formi, a bit će prikazana i u e-publikaciji. Između ostaloga cilj nam je bio da se ova tema potakne i u znanstveno-istraživačkim institucijama na razini Republike Hrvatske. Muzej grada Iloka želi dati stručni doprinos nekim problematičnim temama, a velike zasluge za ovo pripadaju našemu kustosu Marku Kevi.“
Autor izložbe, kustos iločkoga muzeja Marko Kevo istaknuo je: „Izložba je nastala 2018. u svrhu obilježavanja 20. obljetnice mirne reintegracija Hrvatskoga podunavlja. Možemo reći da je time i završeno stvaranje današnje Republike Hrvatske, a to je bilo posebno značajno za naš kraj na istoku Hrvatske koji je doživio da se, poslije teških muka i razaranja, njegovi žitelji vrate u svoje domove. Sretna je činjenica da je Muzej očuvao dio građe iz tog vremena kao jedina institucija na području istočne Hrvatske. To je jedinstvena građa, jer dio toga nam je ustupljen od međunarodne ‘prijelazne uprave’, domaćih analitičara i pripadnika UNTAES-a. Posebna mi je čast da je ova izložba prezentirana na Hrvatskim studijima, mojem matičnom fakultetu.“
Pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević zahvalio je svima, a onda aktualizirao nekoliko važnih činjenica ističući: „Svi dobronamjernici, osobito oni stariji, koji su svjedočili ovim događajima sigurno bi se zajedno sa mnom danas dobro osjećali. Bili bi sigurno pozitivno raspoloženi i emotivno dirnuti jer ova tema s punim pravom sve više postaje predmet znanstvenih istraživanja. Prinos tomu dajemo i ovom kvalitetnom izložbom. Izložbu je postavio naš bivši student, za kojeg se nadam da će uspješno napredovati na akademskoj ljestvici i dati svoj prinos povijesnoj, arhivskoj i političkoj slici Hrvatskoga podunavlja i cijele Hrvatske. U ime Hrvatskih studija zahvaljujem organizatorima ove izložbe, jer njome se posebno naglašavaju problemi i muke, ali i dostojanstvo naših branitelja. Mogao bih osobno o tome nešto i posvjedočiti, ali glavna intencija i poruka je da naše branitelje u svim životnim situacijama, pa i onim problematičnima, trebamo prihvatiti i poštovati. Teško mi je u svakodnevnici spoznati da živim u zemlji, u kojoj ljudi koji su dali najbolje godine i zdravlje imaju osjećaj, ničim izazvati, da to skrivaju i toga se srame. To je stanje koje treba mijenjati, a nadam se da će i naše studijske kategorije tomu pridonijeti. U tom nastojanju su, zasigurno, suglasni autori ove izložbe, stručnjaci i znanstvenici, ali i svi dobronamjerni ljudi. Ova izložba je za mene završni dio Domovinskoga rata koji zaslužuje zahvalnost – ovdje, srećom tzv. mirnim putem. Srbi su pristali na međunarodne i hrvatske uvjete i imali smo mir. Proces nije bio idealan, ali je u procesu stvaranja Hrvatske bio učinkovit i to je kruna njezine suverenosti. Dođite i pogledajte izložbu, a posebno pozorno pročitajte povijesne činjenice koje je prate!“
Postav izložbe, organiziran na 22 panoa te 82 obrađena muzejska predmeta, podijeljen je tematski: pripreme za povratak, struktura, ciljevi i razmještaj snaga UNTAES-a, područja djelovanja Misije, demilitarizacija, prijelazne policijske snage, upravna, institucionalna i socijalna reintegracija te Ilok kroz fotografije tijekom mirne reintegracije. Uvelike su zastupljeni obrađeni povijesni dokumenti i hemerotečna građa (novinski članci) objavljeni tijekom trajanja mirne reintegracije.
U sklopu izložbe tiskan je popratni katalog, koji uvodi u ciljeve procesa, političke odluke koje su odredile sudbinu Podunavlja, probleme s kojima su se susretali čelnici procesa te konačne rezultate. Projekt „Proces mirne reintegracije” realiziran je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Iloka.
Izložba će bit će otvorena do sredine siječnja 2020. godine. Dođite u Studentski kampus i knjižnicu Hrvatskih studija: pogledajte i pročitajte važan dio hrvatske povijesti!
Izvor: Miportal / Hrvatski studiji