Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Muzej grada Iloka povodom obilježavanja obljetnice 20 godina od završetka procesa mirne reintegracije Hrvatskoga podunavlja pripremio je istoimenu povijesno-dokumentarnu izložbu autora Marka Keve.
Njezin je cilj aktualizacija teme unutar povijesnoga istraživanja te interdisciplinarnih i publicističkih radova. Osim toga, po prvi put obrađena je i objavljena građa Muzeja grada Iloka koja se odnosi na navedeno razdoblje.
Muzej grada Iloka s istoimenom izložbom gostuje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, koji su prepoznali važnost navedene teme za stvaranje moderne Republike Hrvatske te njezinu promociju u znanstvenim i obrazovnim krugovima.
Postav izložbe, organiziran na 22 panoa te 82 obrađena muzejska predmeta, podijeljen je tematski: pripreme za povratak, struktura, ciljevi i razmještaj snaga UNTAES-a, područja djelovanja misije, demilitarizacija, prijelazne policijske snage, upravna, institucionalna i socijalna reintegracija te Ilok kroz fotografije za procesa mirne reintegracije. Uvelike su zastupljeni obrađeni povijesni dokumenti i hemerotečna građa (novinski članci) objavljeni tijekom trajanja procesa mirne reintegracije.
U sklopu izložbe tiskan je popratni katalog, koji uvodi u ciljeve procesa, političke odluke koje su odredile sudbinu Podunavlja, probleme s kojima su se susretali čelnici procesa te konačne rezultate. Projekt „Proces mirne reintegracije" realiziran je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije te Grada Iloka.
Otvorenje izložbe upriličit će se u knjižnici Hrvatskih studija u petak , 25. listopada 2019., u 12 sati, Borongajska cesta 83d, Zagreb, a bit će otvorena do sredine siječnja 2020. godine.