Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Terenska nastava studenata Odsjeka za Kroatologiju i Odsjeka za povijest Hrvatskih studija
18. svibnja 2019.: AQUAE IASAE – Arheološki park i Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, Varaždin
Studenti Hrvatskih studija – Odsjeka za Kroatologiju i Odsjeka za povijest, s profesoricama prof. dr sc. Jasnom Jeličić-Radonić i mr. sc. Snježanom Vasilj, posjetili su Aquae Iasae – Arheološki park i Zavičajni muzej Varaždinske Toplice te grad Varaždin 18. svibnja u sklopu terenske nastave. Krenuli su u jutarnjim satima i uskoro su bili pred ulazom rimskih iskopina gdje ih je dočekala dr. sc. Dora Kušan Špal, voditeljica istraživanja ovoga jedinstvenoga spomenika kulturne baštine. Veoma iscrpno ih je već na ulazu uvela u proces otkrivanja kompleksa rimske javne arhitekture na površini od 6000 m2, iz prve ruke opisujući strastvenu potragu vrijednoga tima arheologa u izvorišnom bazenu i oko njega. Već ispred ulaza osjeća se snažan miris sumpora koji se širi u oblaku pare, a ukazuje na motiv vjerovanja ondašnjega naroda u lječilišnu snagu izvora koja se isprepletala s onom duhovnom i proročkom. Upravo o potonjoj svjedoče silni ostatci kovanica, nakita i brojnih sitnih predmeta sentimentalne vrijednosti, koje su posjetitelji u čast nimfama i božanstvima bacali u bazen. Osim toga objasnila im je i razlog smještanja brojnih reljefa i skulptura, koje su se u obnovi koristile kao potpora zidovima bazena.
Oko samoga kupališnoga dijela zgrade i kupališne bazilike, koja je kasnije prenamijenjena za kršćanski obred, upoznali su se i s forumom okruženim trijemovima na kojem se od rimskih vremena sve do danas nalazi spomenuti izvor termalne ljekovite vode, a nekad su bili i hramovi posvećeni različitim božanstvima. O stručnosti graditelja svjedoči čitav sustav kanala za opskrbu i odvodnju ljekovite vode, grijanje, kvalitetni podovi, kameni pragovi te zidne freske. Iz ovih hvalevrijedno očuvanih ostataka daju se uočiti mnogi tehnički, civilizacijski i kulturno-umjetnički sadržaji onoga vremena.
Nakon obilaska rimskih iskopina, studenti su se opustili u obližnjoj slastičarnici gdje su razmijenili dojmove viđenoga, odakle su se spustili u samo središte Varaždinskih Toplica i Zavičajni muzej. U njemu ih je srdačno dočekala ravnateljica Spomenka Vlahović koja je studente iscrpno uputila na vrijednost brojnih arheoloških antičkih nalaza lokaliteta koji su prethodno vidjeli te susretljivo odgovarala na svako pitanje približivši im toliko bitnu muzejsku djelatnost. Osim rimskih fibula, prstenja, numizmatičkih nalaza, zbirki keramičkih i staklenih fragmenata nalaza, fragmenata rimskih fresaka, spomenika i sl. imali su priliku vidjeti i bogatu povijesnu građu poput slika i veduta Toplica, nacrta i skica kupališnih zgrada i objekata, raznih povijesnih nacrta, fotografija i sl. U novom stalnom arheološkom postavu muzeja otvorenom za javnost 2011. godine fascinirala ih je i veličanstvena originalna skulptura rimske božice Minerve iz II. st. poslije Krista.
Najvrjedniji dio obilaska bilo je zasigurno povezivanje informacija skupljenih kroz prethodna predavanja sa stvarnom građom, te dodatnim zanimljivostima o kojima su studenti imali čast slušati od stručnih poznavatelja.
Nakon posjeta Varaždinskim Toplicama terenska nastava je nastavljena i kroz kratak obilazak jezgre grada Varaždina odakle su se sudionici uputili natrag u Zagreb. Ispunjeni doživljenim antičkim bogatstvima i ponosni na divote kojima se hrvatski narod može pohvaliti, studenti su zahvalni studijima i svojim profesoricama koje su ih obogatile jednim divnim iskustvom na koje vrijedi poticati i mlađe i starije naraštaje te ih upoznavati s nacionalnim i kulturnim blagom.
Renata Simunić – Lovre Jelaska, studenti Kroatologije
1. Arheološki park Aquae Iasae
2. Studenti razgledavaju termalni kompleks
3. Studenti u Zavičajnom muzeju Varaždinskih Toplica