Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Praktični dio nastave iz izbornoga predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori na diplomskom studiju kroatologije ove je akademske godine završen u svibnju, petodnevnim boravkom u Keresturu u Mađarskoj. Prof. dr. sc. Sanja Vulić ovaj je put u Osnovnu školu Nikole Zrinskoga u Keresturu povela troje studenata. Bili su to Ana Klara Sopta, Dragan Leko i Ana Čupić. Profesorici i studentima pridružila se Lidija Bogović, asistentica na predmetu Hrvatska dijalektologija.
Sve troje studenata je četiri dana držalo nastavu hrvatskoga jezika. Bili su im povjereni 4., 5. i 6. razred. Ukupno su održali 24 nastavna sata, i to vrlo uspješno.
Drugoga dana boravka u Keresturu prof. Vulić je u poslijepodnevnim satima održala predavanje „Književni jezik i dijalekti“ za nastavnice hrvatskoga jezika u osnovnim školama u Keresturu i obližnjem Serdahelu (u kojem je Osnovna škola Katarine Zrinski). Temu predavanja izabrale su nastavnice iz Mađarske. U dijelu predavanja koji je zamišljen interaktivno i same su s velikim zadovoljstvom sudjelovale. Predavanje su pratili i svi ostali gosti s Hrvatskih studija, također ravnateljica osnovne škole u Keresturu Anica Kovač Kővágó te Bernadeta Blažetin, novinarka Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj i Hrvatskoga radija u Mađarskoj, koja je nakon održanih vježbi intervjuirala studente. Prof. Vulić bila je ovaj put gošća u polusatnoj emisiji Hrvatskoga radija u Mađarskoj „Lice u zrcalu“. Emisija je emitirana 24. svibnja i reprizirana 25. svibnja 2019.
Središnji, treći dan boravka u Keresturu bio je rezerviran samo za izlet. Toga su dana gosti s Hrvatskih studija zajedno s Anicom Kovač Kővágó, ravnateljicom keresturske škole i Margit Mirić, ravnateljicom osnovne škole u Draškovcu u Međimurju, posjetili prelijepi mađarski povijesni grad Vesprim (mađ. (Veszprém). Slijedeći pritom i hrvatske tragove posebice su se razveselili spomen-ploči Faustu Vrančiću, koji je od 1579. do 1581. bio vojni zapovjednik toga grada i upravitelj biskupijskih imanja.
Idućega, četvrtoga dana, nastavnica hrvatskoga jezika u Keresturu Biserka Kiš u svojoj je kleti u goricama na Šandorici ugostila sve studente, profesoricu i asistenticu iz Zagreba, također ravnateljicu Anicu Kovač Kővágó te nastavnice hrvatskoga jezika iz keresturske škole Eriku Rácz i Heriett Novak. Vedro raspoloženje nisu poremetili ni nestabilni vremenski uvjeti. Sve troje studenata izrazilo je iznimno zadovoljstvo što su prvi put otkako studiraju imali priliku samostalno držati nastavu u razredu te zaželjeli ponovo doći u Kerestur s istim zadatkom.
