Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Nakon što je odlukom Znanstveno-nastavnoga vijeća Hrvatskih studija 28. rujna 2017. prihvaćen projekt Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, a kao voditeljica projekta potvrđena prof. Sanja Vulić, počela je vrlo plodna aktivnost na tom projektu, koja obuhvaća i uspostavljanje trajne suradnje Hrvatskih studija s različitim hrvatskim ustanovama u dijaspori, te ostalim ustanovama u inozemstvu koje promiču hrvatski nacionalni identitet. Prvi takav sporazum o trajnoj suradnji sklopljen je 16. studenoga 2017. s Osnovnom školom Nikole Zrinskoga u Keresturu u Mađarskoj i s Hrvatskom manjinskom samoupravom u tom mjestu. Nedavno je potpisan i drugi takav sporazum, ovoga puta s Hrvatskom narodnosnom samoupravom u Šeljinu (Sellye) u Mađarskoj, s Osnovnom školom i muzičko-umjetničkom školom Geze Kissa u Šeljinu te s Centrom Obrazovnoga okruga u Sigetu. Šeljin je grad na krajnjem jugu Mađarske, u Baranjskoj županiji, sjeverno od Slatine.
Svečano potpisivanje sporazuma organizirano je 9. travnja 2019. u Osnovnoj školi Geze Kissa u Šeljinu, kojemu su nazočili brojni ugledni gosti. Pozdravne govore održali su generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu Drago Horvat, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, ravnatelj Hrvatskoga obrazovnoga centra Miroslava Krleže u Pečuhu Gábor Györvary, gradonačelnik Šeljina Attila Nagy, parlamentarni zastupnik Csaba Nagy te troje potpisnika sporazuma. Nakon bogatoga kulturnoga programa slijedilo je središnji događaj te svečanosti – potpisivanje sporazuma o suradnji. U ime Hrvatske narodnosne samouprave u Šeljinu sporazum je potpisao predsjednik Samouprave Robert Ronta, koji je ujedno, kao ravnatelj Osnovne škole i muzičko-umjetničke škole Geze Kissa u Šeljinu potpisao sporazum i u ime te ustanove. Po posebnoj punomoći rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i pročelnika Hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Marija Grčevića, sporazum je u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu potpisala prof. dr. sc. Sanja Vulić. Svečanost je nastavljena prigodnim recitalom i domjenkom. Potpisivanje sporazuma medijski je pratila Mađarska televizija iz Pečuha te Hrvatska televizija i Hrvatski radio iz Mađarske, koji su također snimili prilog o predmetu Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori. Svi su istaknuli važnost sve intenzivnijega povezivanja Hrvatskih studija s ustanovama Hrvata u Mađarskoj.
Plodna suradnja počela se odvijati istoga tjedna kada je potpisan sporazum. Od 8. do 12. travnja tri su studentice diplomskoga studija kroatologije (Mateja Ribičić, Darija Pilski i Marijana Beževan), u okviru predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori (koji je dio projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori) uspješno održale nastavničku praksu na tom predmetu. Dan prije potpisivanja sporazuma prof. dr. sc. Sanja Vulić održala je znanstveno-popularno predavanje naslovljeno „Hrvatski dijalekti i hrvatski nacionalni identitet“, koje su slušali brojni nastavnici i studenti hrvatskoga jezika iz Mađarske. Idućega su dana studentice, asistentica Lidija Bogović i prof. Vulić zajedno s domaćinima iz Šeljina među inim posjetile Hrvatsko kazalište u Pečuhu i Hrvatski obrazovni centar u tom gradu, gdje ih je srdačno dočekao ravnatelj Gábor Györvary. Četvrti dan boravka bio je rezerviran za posjet Budimpešti. Nakon razgledavanja Mađarskoga parlamenta, sudionice ovoga radnoga posjeta Mađarskoj boravile su u Hrvatskom obrazovnom centru u Budimpešti te u ustanovi Croatica u Budimpešti, gdje ih je primio ravnatelj Čaba Horvath. Studentice su imale priliku upoznati se s bogatom nakladničkom djelatnošću te ustanove na hrvatskom jeziku.
Petodnevni radni boravak u Mađarskoj zaključen je u Šeljinu oproštajem od iznimno ljubaznih domaćina Roberta i Rite Ronte.
