Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Broj hrvatskih iseljenika u glavnom gradu Bavarske Münchenu ubrzano se povećava. Početkom 2019. u tom je gradu samo unutar Hrvatske katoličke župe registrirano približno 70 tisuća naših sunarodnjaka. Od ove školske godine jedna od učiteljica dopunske nastave hrvatskoga jezika u osnovnim školama u Münchenu i okolici jest Mateja Kocijan, mag. croatol., koja je studirala i diplomirala kroatologiju i filozofiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Nakon što je već provela jedan učiteljski mandat u Njemačkoj, prijavila se i 2018. polazila Ljetnu školu hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore, u organizaciji Hrvatskih studija, u okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori.
Uspješna suradnja nastavljena je prošloga tjedna, kada je praktični dio nastave iz izbornoga predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori na diplomskom studiju kroatologije održan u Hrvatskoj dopunskoj školi u Münchenu. Prof. dr. sc. Sanja Vulić ovoga je puta povela dvojicu studenata. Bili su to Filip Mesarić i Petar Ćosić. Studenti su se izvrsno snašli i nastavu prilagodili učenicima različite dobi i predznanja.
Voditelj Akademskoga kruga Hrvatske katoličke župe mag. Ante Moro pozvao je prof. Vulić da u Krugu održi znanstveno-popularno predavanje „Hrvatski dijalekti – blagoslovljena baština i kamen smutnje“. Predavanje je bilo iznimno dobro posjećeno i praćeno s velikim zanimanjem, što je potvrdila i živa rasprava poslije predavanja jer su svi željeli još ponešto saznati vezano uz izazovnu temu predavanja. Zanimljiv razgovor, u srdačnom ozračju, nastavljen je i na prigodnom domjenku, koji je za goste iz Zagreba priredio Akademski krug.
