Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Predavanje pod naslovom Otkrivanje antičkoga Farosa u Hrvatskoj paneuropskoj uniji 28. ožujka 2019. održala je nastavnica Hrvatskih studija prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić. Nazočnima je prigodne riječi dobrodošlice uputio predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić.
Moderatorica predavanja prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol istaknula je plodan rad prof. Jeličić Radonić na istraživanju hrvatskoga arheološkoga nasljeđa u kojem je upravo rad na lokalitetu Faros njezino životno djelo. Njemu je posvetila dvije knjige, a očekuje se i treća u kojoj će objediniti istraživanja jednoga od najvažnijih hrvatskih arheoloških lokaliteta čiji kontinuitet traje od prapovijesti do danas.
Prof. Jeličić Radonić u prvom je dijelu izlaganja opisala pohode Dionizija Sirakuškoga i grčku kolonizaciju Jadrana te na temelju pisanih izvora objasnila dolazak Parana 384. godine prije Krista u grad koji je već nosio ime Faros. Prije uspostave svoje vlasti Parani su se sukobili sa zajednicom Ilira koji su nastanjivali Faros. O važnosti i statusu grada bilo je riječi u drugom dijelu kada je prof. Jeličić Radonić predstavila brojne numizmatičke nalaze koji svjedoče da je polis bio izrazito bogat čemu svjedoči pronađena količina novca iskovana u srebru. Arhitektura i konfiguracija kao i natura loci grada na blago povišenom terenu i u neposrednoj blizini rijeke uobičajen su uzus antičkih infrastrukturnih potreba. Naglasak je bio stavljen i na organizaciju stambenih insula koje su imale stambenu, ali i proizvodnu namjenu. Specifičnost Farosa, njegovu slojevitost i kontinuitet oslikavaju i ranokršćanski nalazi. Prof. Jeličić Radonić prenijela je slušateljstvu višedesetljetno iskustvo rada u konzervaciji i restauraciji crkve Sv. Ivana u kojoj se nalaze rijetki primjerci figuralnih mozaika.
Predavanje su sa zanimanjem pratili i studenti Hrvatskih studija, a po završetku predavanja uslijedila je rasprava.
Petar Ušković Croata